Dvosmjerna povezanost debljine i COVID-19

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kronične nezarazne bolesti (KNB) rizičan su čimbenik za teži oblik obolijevanja od COVID-a 19[1]. Iako se debljina ne navodi kao izdvojen rizični čimbenik, u ovom kontekstu važno je razmotriti njezinu povezanost s obolijevanjem od te bolesti. Debljina se definira kao prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje znači rizik za zdravlje. Ona je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, i to upravo onih koje se smatraju rizičnim čimbenikom za ozbiljno obolijevanje od COVID-a 19 poput kardiovaskularnih bolesti, kroničnih respiratornih bolesti, šećerne bolesti i raka.

Na osnovi obrazaca koji su viđeni kod drugih virusnih infekcija i novih podataka o težim oblicima COVID-a 19, vjerojatno je da će prekomjerna tjelesna masa i debljina biti rizični čimbenik za lošije ishode oboljelih od te bolesti. Virusne infekcije mogu biti riskantne za osobe s debljinom jer je njihov imunosni sustav češće kompromitiran. Kod drugih respiratornih virusnih infekata primijećena je veća stopa hospitalizacije osoba s debljinom[2]. Istraživanja pokazuju da osobe oboljele od influence A koje ujedno imaju i debljinu imaju veći rizik za prijam na odjel intenzivne skrbi[3]. Poznato je također i da je odgovor na antimikrobno liječenje i cjepiva lošiji kod osoba s višim indeksom tjelesne mase[4].

Jedan izvještaj iz Ujedinjenog Kraljevstva o pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 koji su bili na odjelu intenzivne skrbi sugerira da je 73,5 % onih koji su bili u ozbiljnom stanju od koronavirusa imalo prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što je još veći udio nego kod osoba oboljelih od drugih virusnih pneumonija, kod kojih iznosi 60,4 %. Također, primijećeno je kako stopa smrtnosti raste s obzirom na visinu indeksa tjelesne mase[5]. Izvještaj iz Italije sugerira da je 96,5 % smrti bilo u pacijenata s postojećim stanjima, uključujući i ona koja su česta u osoba s debljinom kao što su hipertenzija, rak, šećerna bolest i srčane bolesti. Među umrlima od COVID-a 19 10,7 % imalo je debljinu[6].

Osim sagledavanja debljine kao rizičnog čimbenika za teže obolijevanje od COVID-a 19, važno je razmotriti i kako će situacija vezana uz ovu pandemiju kao i mjere koje su poduzete kako bi je se pomoglo zaustaviti imati utjecaja na cjelokupno zdravlje opće populacije i ekonomske temelje društva. Naime, opterećenost sustava opskrbe hranom, prehrambena nesigurnost kod najranjivijih skupina, smanjene mogućnosti tjelesne aktivnosti, potencijalno narušeno mentalno zdravlje i smanjena funkcionalnost zdravstvenog sustava zasigurno mogu kao posljedicu imati promjenu životnih navika i porast prevalencije debljine.

Važno je brinuti se o tome da se prepozna rizik koji debljina i druge kronične nezarazne bolesti imaju za pogoršavanje ishoda COVID-a 19 te da se osobama koje trenutačno boluju od drugih bolesti i stanja pruži prikladna podrška i daju relevantne informacije. No, uz to, ne smijemo se prestati brinuti o tome da se mentalno i tjelesno zdravlje nastave promicati s jasnim i transparentnim smjernicama, da svi zadovolje svoje nutritivne potrebe i ostvare preporučene količine tjelesne aktivnosti te da se promiču strategije za unapređenje mentalnog zdravlja i pružanja psihološke prve pomoći.

Kroz projekt Živjeti zdravo brinemo o vašem zdravlju, kod kuće i izvan nje. Pridružite nam se, promišljajte i ulažite u svoje zdravlje!

 

[1]https://www.who.int/who-documents-detail/covid-19-and-ncds

[2]Moser, J. A. S., Galindo‐Fraga, A., Ortiz‐Hernández, A. A., Gu, W., Hunsberger, S., Galán‐Herrera, J. F., … & Magaña‐Aquino, M. (2019). Underweight, overweight, and obesity as independent risk factors for hospitalization in adults and children from influenza and other respiratory viruses. Influenza and other respiratory viruses13(1), 3-9.

[3]Fezeu, L., Julia, C., Henegar, A., Bitu, J., Hu, F. B., Grobbee, D. E., … & Czernichow, S. (2011). Obesity is associated with higher risk of intensive care unit admission and death in influenza A (H1N1) patients: a systematic review and meta‐analysis. Obesity reviews12(8), 653-659.

[4]Dhurandhar, N. V., Bailey, D., & Thomas, D. (2015). Interaction of obesity and infections. Obesity reviews, 16(12), 1017-1029.

[5]https://www.icnarc.org/DataServices/Attachments/Download/c31dd38d-d77b-ea11-9124-00505601089b

[6]https://www.epicentro.iss.it/en/coronavirus/bollettino/Report-COVID-2019_9_april_2020.pdf

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.