Predstavljanje rezultata istraživanja „Zlouporaba sredstava ovisnosti kod romskih zajednica u Međimurskoj županiji“

Čakovec, Zgrada Scheier, Ul. Matice hrvatske 2
16. prosinca 2019.

Sukladno Akcijskom planu za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma u razdoblju od 2019. do 2020. godine, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 29. kolovoza 2019. godine okviru Mjere 4.3.2. Unaprjeđenje preventivnog djelovanja u svrhu smanjivanja raširenosti konzumiranja svih sredstava ovisnosti među romskom zajednicom, za čiju je provedbu između ostalih zadužen i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) te temeljem rezultata Studije izvedivosti provedene u 2018. godini  koja je  imala cilj kreiranje preporuka za izradu istraživanja zlouporabe sredstava ovisnosti kod romskih zajednica u Hrvatskoj, u razdoblju od 1. srpnja 2019. do 1. prosinca 2019. provedeno je istraživanje „Zlouporaba sredstava ovisnosti kod romskih zajednica u Međimurskoj županiji“.

Kako bi se širu javnost i medije, a osobito ključne institucije i  dionici u Međimurskoj županiji upoznalo s ciljevima, ključnim rezultatima i preporukama iz ovog istraživanja,  16. prosinca 2019. godine u Čakovcu  je organizirano predstavljanje ovog istraživanja s posebnim osvrtom na preporuke preventivnih intervencija koje proizlaze iz rezultata istog.

Glavni cilj ovog istraživanja bio je istražiti potrebe i socijalne rizike kod djece i mladih Roma u Međimurskoj županiji s naglaskom na uporabu sredstava ovisnosti te na temelju toga dati preporuke/smjernice za izradu odgovarajućih i socio-kulturološki prilagođenih prevencijskih intervencija. Metode provedbe istraživanja bile su kvalitativne (fokusne grupe i intervju te kvalitativno opažanje) dok je jedan manji dio istraživanja proveden kvantitativnom metodom putem anketnog upitnika.

Za provedbu kvalitativnog dijela istraživanja odabrane su dvije romske zajednice (Parag i Kuršanec) te Učenički dom Graditeljske škole u Čakovcu. Održano je ukupno 5 fokusnih grupa s djecom i mladima u dobi od 14. do 21. godine života te dva strukturirana intervjua s predstavnicima romskih zajednica. U okviru metode kvalitativnog opažanja korištene su spoznaje iz popratnih aktivnosti istraživanja kao što je obilazak zajednice u Kuršancu, posjet dječjem vrtiću u Kuršancu te razgovor s djelatnicima centra za socijalnu skrb, policijskim službenicima  i romskim pomagačima.

Uzimajući u obzir ciljeve istraživanja  od kojih je jedan od važnijih bio istražiti rizične i zaštitne čimbenike na razini pojedinca, obitelji, škole i šire zajednice kod školske djece u dobi od 10 do 12 godina te izvršiti usporedbe s neromskom populacijom djece, jedan dio ovog istraživanja proveden je kvantitativnom metodom putem anketnog upitnika koji je posebno kreiran u svrhu ovog istraživanja. Upitnikom je obuhvaćeno 146 djece od kojih je njih 98 (67,1%) iz osnovne škole u Macincu koju pretežito pohađaju romska djeca, a 48 (32,9%) učenika bilo je iz osnovne škole u Štrigovi koju mahom pohađa hrvatska populacija djece.

U prezentaciji je naglašeno kako se temeljem rezultata istraživanja može izdvojiti nekoliko ključnih rizika i potreba djece i mladih te rizičnih i zaštitnih čimbenika na razini uže i šire zajednice, obitelji, škole, vršnjačkih skupina te njih kao pojedinaca od kojih treba polaziti pri kreiranju preventivnih programa i intervencija.

To su prije svega problemi koji su zastupljeni na razini romske zajednice i romskih obitelji  kao što su: nesigurnost u zajednici zbog velike prisutnosti, droge, alkohola, krađa i drugog kriminala,  učestalo konzumiranje droga, osobito galaxija, svađe i nasilje u zajednici među susjedima i stanovnicima zajednice, alkoholizam i nasilje u obitelji, gubitak sredstava za život zbog droge, kockanja i alkohola te kamatarenja, nedostatak sadržaja za provođenje slobodnog vremena mladih, neuređenost mjesta (smeće, kuće, ceste, nepostojanje infrastrukture za sve stanovnike u naselju), nedovoljno zapošljavanje i nedovoljno uključivanje mladih u srednjoškolsko obrazovanje, kao i nedovoljno uključivanje mladih u život zajednice i donošenja odluka bitnih za zajednicu.

Na razini šire zajednice postoji izražena percepcija kako kod djece i mladih tako i kod predstavnika romskih zajednica o netrpeljivosti od strane većinskog stanovišta u Međimurju, zbog čega se djeca i mladi osjećaju diskriminirano u svakodnevnom životu osobito u pogledu dostupnosti sadržaja za mlade kao što su kafići, sportski klubovi, kulturni sadržaji i slično. Ključan problem  u romskim zajednicama prema percepciji svih sudionika istraživanja  predstavlja nedovoljan rad represivnog sustava na suzbijanju kriminaliteta u romskim naseljima, osobito suzbijanju svih oblika kriminaliteta droge.

Od pozitivnih stari  u romskoj  zajednici  najčešće se ističu povezanost zajednice koja ima jasnu neformalnu strukturu upravljanja te emocionalnu povezanost djece i roditelja u romskim obiteljima te se romska obitelj često opisuje kao izvor podrške i sigurnosti. Također, vrlo velika prednost je što djeca i mladi pozitivnim doživljavaju školu te školsko okruženje doživljavaju poticajnim,  sigurnim i iznimno važnim za svoju budućnost kao i da  imaju u velikoj mjeri razvijenu svijest o štetnosti sredstava ovisnosti osobito legalnih sredstava ovisnosti: alkohol i duhan.

Rezultati anketnog upitnika kod školske djece potvrđuju rezultate iz fokusnih grupa te  su pokazali da u odnosu na rizična obilježja okruženja odnosno zajednice te obitelji postoji statistički značajna razlika između učenika romske i hrvatske nacionalne pripadnosti na način da učenici Romi svoju zajednicu doživljavaju puno rizičnijom, a utvrđene su i statistički značajnije razlike u pogledu  obilježja obitelji na način da roditelji  učenika Roma znatno češće piju alkohol, puše i imaju problema s policijom. Međutim, u odnosu na set pitanja u odnosu na zadovoljstvo školom i odnosa prema školi učenici Romi češće od ne romske populacije učenika vole ići u školu te se osjećaju sigurnije u školi. Pozitivno je i to što rezultati pokazuju da vrlo mali broj ispitivanih učenika konzumira sredstva ovisnosti (alkohol i duhan) dok niti jedan učenik ne konzumira drogu.



Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.