Profesor zna tko će osvojiti Željezno prijestolje u Igri prijestolja

Profesor misli da može predvidjeti tko će osvojiti Željezno prijestolje. No, jedan je uvjet – da je autor George R. R. Martin morao pročitati Maxa Webera, kaže Oluf Langhelle, profesor političkih znanosti na University of Stavanger i strastveni obožavatelj serije Game of Thrones.

Dakle, što se događa kada koristite perspektive Maxa Webera na snagu analize Igre prijetolja? Završite s kolosalnim spojlerom, i zanimljivim mislima o tome da li bi naše vlastito društvo moglo biti na putu nazad, prema pre-modernom dobu.

Nasilne igre moći

TV serija Igra prijestolja šokirala je publiku zbog svog nasilja, seksa i igara moći. Radnja je smještena u Sedam kraljevstva, na fiktivnim kontinentima Westerosa, Essosa i Sothoryosa, gdje ‘ljeta mogu trajati desetljećima i zime traju cijeli život’.

Ovdje je riječ o nasilnom feudalnom društvu s lordovima, ratnicima, slugama i poljoprivrednicima u srednjovjekovnom okruženju s dramatičnim i nadnaravnim mogućnostima. Serija slijedi sporedne i glavne likove u i oko brutalne i uzbudljive snažne bitke za Željezno prijestolje. Ova igra prijestolja vodi se između plemićkih obitelji kraljevstva.

‘U Westerosu, snaga se uglavnom legitimizirala kroz tradicionalni suverenitet – i to je nevjerojatno loš način upravljanja. Kuća Stark, Lannister, Baratheon, Tyrell, Baelish i Arryn podjednako su loše za Westeros jer svoj vlastiti autoritet uzimaju od tradicionalnih oblika suvereniteta’, rekao je Langhelle.

Ovdje, sustav vladanja je pod dominacijom autokratskog vladara ili vladajuće kuće, vlast se naslijeđuje, a strah ljude drži pod kontrolom.

Karizma nije dovoljna

Međutim, Langhelle ima malo povjerenja u alternativni oblik suvereniteta, koji se temelji na karizmi, koja dolazi kada osobne kvalitete vladara formiraju temelj legitimne vlasti. On smatra da je Daenerys bez sumnje najkarizmatičniji lik u seriji.

‘Ima ambicije, izaziva društvene strukture, ima jasne stavove o tome što je dobro, a što loše, i ona je vizionar. I ne manje važno, ona posjeduje izvanredne osobne kvalitete i neku vrstu magnetizma. Ona privlači nekoliko od ključnih likova u Igri prijestolja’, kaže profesor.

Međutim, to nije dovoljno. Karizma je nestabilan temelj na kojem bi se legitimizirala vlast. Kada šarmantani karizmatični vođa nije prisutan, cijeli temelj tog sustava vlasti nestaje.

Varys kao super birokrat

Daenerys stoga treba suverenitet u obliku zakonitosti, što podrazumijeva uređenje uz pomoć zakona i racionalne organizacije. Ona treba modernizaciju Westerosa.

‘To je jedini izlaz iz pre-modernog doba. To je jedini način na koji će ona biti sposobna kreirati stabilan sustav vlasti u Westerosu’, kaže Langhelle.

Modernizacija također donosi birokraciju, što je instrument zakona i učinkovita metoda prakticiranja politike.

Birokracija već postoji na Westerosu. Prije svega je u obliku Noćne straže, vojnog reda stražara organiziranog prema zakonima i propisima i s jasnim birokratskim značajkama koje doprinose cijelom kolektivu.

‘Tu je i Varys, ultimativni birokrat! On služi bilo koga tko sjedi na Željeznom prijestolju, bez obzira tko on bio. On vidi da moć leži tamo gdje ljudi vjeruju da leži, ne nužno tamo gdje zapravo leži’, kaže Langhelle.

Jedina nada za Westeros

Daenerys će oduzeti Željezno prijestolje jer uspijeva utjeloviti idealan Weberov tip. Ima tradicionalne elemente, tzv. krvnu liniju. Ima karizmatični element, više od ijednog drugog lika. I izuzetno je pametna u formiranju savezništava.

‘Daenerys će formirati savez s birokracijom Noćne straže i s Varysom, uz dodatnu pomoć nekih zmajeva i vojske. No, to je prvi element koji kreira temelj koji omogućuje da ima zmajeve i vojsku na prvom mjestu’, kaže Langhelle.

Profesor Langhelle vjeruje da su ti elementi jedina nada za institucionalnu promjenu u Westerosu. No, jedina stvar koja može ugroziti profesorov zaključak je autor George R.R. Martin.

Langhelle se referira na citat Martina da svaki put kada ga netko upita kada će izići iduća knjiga, on ubije jednog od likova iz knjige.

‘Nemam garanciju da će poštediti mog junaka. No, ukoliko je čitao Webera, pravac je postavljen’, vjeruje Langhelle.

Idemo li krivim putem?

Dok postoji neko sjeme za modernizacijom u Westerosu, Langhelle propitkuje da li se naše društvo počinje vraćati u pre-moderno doba.

‘Vidimo sve više karizmatskih vođa, više fundamentalizma u religiji, odbacivanje znanosti, vidimo populizam i pleme, poput Brexita. Da ne spominjem ‘alternative facts’, što nije nova forma državništva. Ovo su napadi na ideale Doba prosvjetiteljstva, i ne manje važni na koncept napretka’, rekao je.

Profesor i milijuni drugih gledatelja diljem svijeta, čekaju sedmu sezonu serije, koja će se emitirati u 2017. No, sve do osme i konačne sezone u 2018. nećemo dobiti konačni odgovor na to hoće li se Weberova perspektiva o moći i vlasti dokazati kao ispravna na Westerosu.

 

Izvor: Science Nordic

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.