Akademska zajednica poziva na obaranje vrtoglavih cijena onkoloških lijekova

Skupina akademika zahtijeva da se okonča period u kojem lijekovi protiv raka koštaju više od 100.000 američkih dolara godišnje te predlažu novi model razvoja lijekova niskih troškova koji bi se kapitalizirao nedavnim napredcima u znanosti.

Vrtoglave cijene onkoloških lijekova sve su veća briga među liječnicima i njihovim pacijentima, od kojih se mnogi bore da plate nove lijekove koji često koštaju i 10.000 dolara mjesečno (Vidi: Cijena lijeka za AIDS preko noći narasla 5.000 %).

Vrtoglave cijene učinile su onkologiju iznimno profitabilnom, a IMS Health previđa globalnu prodaju lijekova protiv raka na barem 150 milijardi do 2020. Znanstvenici, međutim, vjeruju da današnje cijene naprosto više nisu održive kako je sve više i više ljudi potrebnije liječenje (Vidi: Europa se suočava sa visokim cijenama nekih starih lijekova protiv raka).

U časopisu Cell u četvrtak, europski i američki stručnjaci izložili su plan za obuzdavanjem troškova povećanjem uloge akademskih istraživačkih skupina u suradnji s novim vrstama privatnih kompanija na razvoju novih lijekova.

Umjesto jednostavnog licenciranja, ‘iznajmnljivanja’ otkrića Big Pharmi, akademske skupine bi u budućnosti trebale raditi s manjim kompanijama koje bi se obvezale na ograničavanje cijena postavljanjem gornje cijene lijeka. Riječ je o kompanijama za proizvodnju niskih cijena generičkih lijekova ili ne-profitnim organizacijama, rekli su.

‘Nešto se mora promijeniti. Ovo je poziv na akciju’, rekao je Paul Workman, jedan od autora rada i izvršni direktor Britain’s Institue of Cancer Research.

‘Naplaćivanje lijekova od 100.000 američkih dolara je neodrživo. Moramo razmišljati o obaranju cijena na pola ili na trećinu toga, idealno, čak i na manje’.

Poziv akademika preklapa se s političkim pritiskom na ovo pitanje, uključujući napad na visoke cijene lijekova od strane predsjednika Donalda Trumpa.

Workman, čiji je Institut otkrio 20 kandidata za lijekove od 2005., vjeruje da su cijene lijekova protiv raka postale odvojene od ekonomije jer kompanije naplaćuju ono što tržište može podnijeti umjesto postavljanja cijena koje odražavaju troškove.

Glavno opravdanje za visoke cijene je financijsko opterećenje izvedbe opsežnih kliničkih ispitivanja kako bi se osiguralo regulatorno odobrenje. Ipak, to se ne odnosi na moderne onkološke lijekove, upozoravaju akademici.

Primjerice, registracija studije za Pfizerov ciljani lijek Xalkori zahtijevala je tek 347 pacijenata, dok je prošlogodišnje prošireno odobrenje lijeka na pacijente s mutacijama u ROS1 genu uključivalo samo 50 ljudi (Vidi: FDA odobrio širu upotrebu Pfizerovog lijeka za rak pluća).

Workman je, zajedno s kolegama s MD Anderson Cancer Center u Teksasu i Netherland Cancer Institute, rekao da je rješenje ovog problema to da značajniju ulogu u razvoju lijekova igraju akademski krugovi.

Do te mjere da se to već događa. Mnogi od posljednjih napredaka u tretmanima protiv raka potječu iz akademskih laboratorija i trenutno postoji oko 150 akademskih centara za otkrivanje lijekova u svijetu, od čega 80 % onih koji proizvode onkološke proizvode.

Ovi akademski centri u budućnosti bi se trebali fokusirati ne samo da njihova otkrića dođu na tržite nego i na osiguranje gornje cijena novih lijeka, a kao dio pregovora s komercijalnim partnerima, rekli su autori.

Povećanje razmjera i ekspertize akademskih centara uzet će vremena i novca, no, na duge staze, nova konkurencija bi također trebala pomoći oboriti cijene u konvencionalnoj Farmi i biotehnologiji, kažu.

 

Izvor: Reuters

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.