U tri i pol godine iz Hrvatske otišlo 525 liječnika

U posljednje tri i pol godine hrvatski zdravstveni sustav napustilo je i otišlo raditi u inozemstvo 525 liječnika, pokazuju detaljni podaci o odlasku liječnika iz Hrvatske koje je u srijedu predstavila Hrvatska liječnička komora (HLK).

Predsjednik HLK-a Trpimir Goluža pozvao je s konferencije za novinare Vladu Andreja Plenkovića da poduzme mjere kojima bi se motiviralo liječnike da ostanu u Hrvatskoj jer je, zbog kadrovske devastacije, u pitanje dovedeno zdravlje hrvatskog naroda.

‘Situacija je alarmantna, a kadrovska devastacija zdravstvenog sustava ozbiljna je prijetnja sigurnosti i prosperitetu hrvatske države’, rekao je Goluža.

Naglasio je kako je riječ o problemu od nacionalnog interesa koji Vlada treba shvatiti prioritetnim državnim pitanjem.

‘Ako čim prije ne poduzme odlučne i konkretne mjere, Vlada premijera Plenkovića snosit će odgovornost za nepovratno urušavanje kvalitete pružanja zdravstvene skrbi hrvatskim građanima’, poručio je Goluža.

Brod polako, ali sigurno tone

‘Na godišnjoj razini iz Hrvatske odlazi 150 liječnika. Naš brod polako, ali sigurno tone. Vrijeme je da se napokon pokrenemo i nađemo mjere i način da se taj problem postupno i sustavno riješi’, rekao je Goluža.

Zatražio je od ministra zdravstva Milana Kujundžića, te posebno od premijera Plenkovića, da se ozbiljno uhvate u koštac s problemom zbog kojeg bi zdravlje hrvatskog naroda moglo pasti ispod razine i standarda EU-a.

‘Pozivamo ih da učine sve što je moguće kako zdravlje u Hrvatskoj za pet godina ne bi postalo privilegija rijetkih, nego ostalo pravo svih građana’, poručio je Goluža.

HLK je osmislio rješenja koja će uskoro predstaviti javnosti, a uključuju kontinuirano raspisivanje natječaja za pripravnički staž, na koji se sada čeka mjesecima, strukovno kolektivno pregovaranje za liječnike, bolju organizaciju rada u zdravstvenom sustavu, te poticanje i nagrađivanje izvrsnosti.

Predlažu i mijenjanje koncepta specijalističkog usavršavanja i ukidanje tzv. ‘robovlasničkih’ ugovora, te pojednostavljivanje priznanja inozemnih stručnih kvalifikacija na koja se, kaže Goluža, u Hrvatskoj neprimjereno dugo čeka u odnosu na druge zemlje EU.

Prvi detaljni podaci o liječnicima koji su otišli iz Hrvatske nastali su uparivanjem podataka HLK-a o broju izdanih potvrda za odlazak u EU s podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o doktorima medicine koji trenutno nisu u radnom odnosu na teritoriju Hrvatske, te odgovarajućim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Agencije za podršku informacijskim sustavima i tehnologijama.

‘U ovome trenutku nema čarobnog alata kojim bi se ljude zaustavilo, ali ono što Ministarstvo može i hoće učiniti u ovome trenutku bolje je razvijanje karijera u Hrvatskoj’, komentirao je brojku liječnika koji su otišli iz Hrvatske ministar zdravlja Milan Kujundžić.

Plaće u zdravstvu vezane uz rast BDP-a i zaposlenosti

Po anketi koju je proveo HLK o motivima za odlazak liječnika u inozemstvo na prvom se mjestu navodi nezadovoljstvo uvjetima rada, uređenošću sustava i mogućnošću napredovanja, dok su tek na četvrtom mjestu osobna primanja.

Goluža je rekao da liječnik specijalist s pet dežurstava mjesečno i doktoratom znanosti u Hrvatskoj ima prosječnu plaću od oko 13.000 kuna, a bez prekovremenog rada mjesečna su mu primanja 9500 kuna.

‘Isti stručnjak u inozemstvu zarađuje dva do šest puta veću plaću, ovisno o državi EU u koju se odlazi’, rekao je.

Iz svog varaždinskog Ureda predjsednica Kolinda Grabar Kitarović rekla je:

‘Što se tiče liječnika, moramo shvatiti ljude jer su privlačnije plaće u inozemstvu, ta se struka dosta traži. No, Hrvatska si ne može dopustiti da ostane bez liječničkog kadra, ne samo zbog demografskog odumiranja, nego i zbog činjenice da i naši građani imaju pravo na jednaku razinu zdravstvene zaštite kao i u Europskoj uniji’.

Ocijenila je to jednim od gorućih pitanja za koje se mora naći konsenzus kao i za pitanja demografske slike i odljeva mladih.

‘To se ne može riješiti jednokratnim mjerama, nekakvim jednokratnim iznosom prilikom rođenja djeteta. To je kratkoročna pomoć. Rješenje mora biti dugoročna politika gdje se mladim ljudima omogućuje da mogu njegovati obitelj, imati karijeru ili njegu za starije osobe u obitelji, ali i da je poslovna klima takva da se ljudi više upuštaju u poduzetničke vode’.

 

Izvor: Hina

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.