Junk hrana ubija bakterije koje štite želudac od pretilosti, bolesti srca i raka

Konzumacija junk hrane ubija u želucu bakterije koje štite od pretilosti, dijabetesa, raka i bolesti srca, upalne bolesti crijeva i autizma, nova je studija.

Ljudska crijeva sadrže oko 3.500 različitih mikrobnih vrsta koje zajedno teže nešto manje od 1.4 kilograma.

Znanstvenici sada vjeruju da prehrana temeljena na ograničenom rasponu obrađene hrane, umjesto onoj označenoj kao uravnoteženom, zdravom prehranom, može izbrisati golem dio želučane flore – za više od trećinu.

Otkriće bi moglo objasniti zbog čega se neki ljudi debljaju dok drugi ne, unatoč tomu sto jedu ugrubo slične količine masti, šećera, proteina i ugljikohidrata.

Otkriće je izišlo iz studije koju je proveo Tim Spector, profesor genetske epidemiologije na King’s College London.

Istraživanje je proveo uz pomoć svog sina Toma, 23 – ogodišnjeg studenta genetike, koji je pristao 10 dana jesti samo jela iz lanca brze prehrane McDonald’s: hamburgere, krumpiriće, chicken nuggetse i Coca Colu.

‘Prije nego sam počeo s planom prehrane svog oca u mojim je crijevima bilo oko 3.500 bakterijskih vrsta, kojima je dominirao tip koji se zove firmikuti‘, rekao je Tom.

‘Kada sam započeo s ovom prehranom, brzo sam izgubio 1.300 vrsta i mojim je crijevima dominirala grupa koja se zove Bacteriodetesi. Implikacija je da je McDonald’sova prehrana ubila više od 1.300 vrsti u mojim crijevima’.

Otkriće profesora Spectora podupire postojeće istraživanje koje indicira da je problem mnogo kompleksniji od toga da se samo previše jede.

Flora želuca igra ključnu ulogu u obrani od potencijalno štetnih mikroba, jer regulira metabolizam. Oni proizvode probavne enzime zajedno s vitaminom A i K koji su potrebni da se pomogne apsorpcija važnih minerala u tijelo, poput kalcija i željeza.

Bakterijska neravnoteža povezana je s povećanim šansama od razvoja stanja poput kolitisa i upalne bolesti crijeva, dok postoji dokaz da je sa slabijom aktivnosti crijevnih bakterija možda povezan autizam.

No, precizan sastav naše mikrobne populacije može varirati od zemlje do zemlje, dok čak postoje sugestije da bi pretilost mogla biti zarazna.

Testovi provedeni na Sveučilištu Colorado u SAD-u otkrili su da je prijenos bakterija od pretilog čovjeka do miša doveo do toga da je miš dobio na težini, dok je mršav miš u kavezu s pretilim također postao debeo.

Mikrobi imaju lošu reklamu, no tek nekoliko od milijuna vrsti je štetno, a mnogi su krucijalni za naše zdravlje.

‘Ono što je tek u nastajanju je to da su promjene u našoj crijevnoj mikrobnoj zajednici ili mikrobiomu, vjerojatno veoma odgovorne za naše epidemije pretilosti i posljedica poput dijabetesa, raka i bolesti srca.

Profesor Spector nadgledao je britanski registar s 12.000 blizancaa koji su praćeni kroz period života zbog učinaka različitih genetskih i okolišnih faktora. Otkrića su rezultirala ranim radom koji je iznio British Gut Project, u kojem je Spector član.

‘Isključiti masti i šećer iz prehrane manje je važno za zdravu prehranu, nego osigurati da je hrana koju jedete različita i što više prirodna’, rekao je Spector.

Za promicanje zdrave crijevne flore profesor savjetuje belgijsko pivo, češnjak, kavu, poriluk i celer.

‘Prije 15. 000 godina naši su preci redovno unosili 150 namirnica tjedno’. ‘Većina ljudi danas konzumira manje od 20 odvojenih vrsti hrane i mnoge su namirnice, ako ne i sve, umjetno obrađene’.

‘Većina obrađene hrane dolazi, što je veoma depresivno, od samo četiri sastojka: kukuruza, soje, pšenice ili mesa’.

‘Mi imamo širok spektar dostupne hrane u našim restoranima i u McDonald’su se može uživati kao dijelu zdrave uravnotežene prehrane’, rekao je glasnogovornik McDonald’sa.

‘Mi smo također preformulirali svoje sastojke kako bismo smanjili količinu soli, masnoće i šećera te u potpunosti uklonili trans masti iz našeg jelovnika’.

 

Izvor: Telegraph

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.