Krv jednog pacijenta možda drži novo oružje u borbi protiv HIV-a

Ključ u razvoju novog lijeka koji bi se borio protiv HIV-a možda leži u krvi pacijenta čiji imunološki sustav može kontrolirati infekciju, nova je studija. Znanstvenici su otkrili proteine u krvi pacijenta koji blokiraju virus da zarazi imunološke stanice. Istraživači se nadaju da će iskoristiti ove proteine ne samo kako bi liječili virus, nego kako bi im pomogli razviti cjepivo.

HIV je opasan virus jer napada svaku stanicu koja bi se normalno borila protiv virusa, a zovu se T stanice. Ove stanice štite tijelo od infekcije i kada one u tijelu pacijenta oboljelog od HIV-a padnu na opasno niske razine, tada se kaže da je HIV napredovao do AIDS-a, a pacijenti oboljeli od AIDS-a tipično umiru od sekundarnih infekcija protiv kojih se tijelo ne može boriti jer je preslabo.

Zbog toga je ovaj pacijent, nazvan Z258 toliko važan: njegovo tijelo ima prirodan imunitet prema virusu.

Njegov je imunitet malčice drukčiji od famoznog Berlinskog pacijenta, koji je primio transplantaciju koštane srži od donora koji je imao T stanice na koje se HIV ne može vezati – i tako niti zaraziti.
Umjesto toga, krv pacijenta Z258 sadrži imunološke proteine koji se zovu antitijela, a blokiraju virus da zarazi stanice, i oni mogu neutralizirati nevjerojatnih 98 % neogrebanih sojeva HIV-a koje su znanstvenici generirali u laboratoriju. Ova antitijela čak blokiraju sojeve prema kojima su druga, slična antitijela nemoćna. Iako je HIV bio detektabilan u krvi pacijenta i nije se liječio u to vrijeme, taj je pacijent imao normalne razine T stanica nakon više od dva desetljeća infekcije. Istraživači su imenovali antitijela N6 u svojim nalazima objavljenim ovog tjedna u časopisu Immunity.

‘Riječ je o važnom i veoma znanstveno zanimljivom koraku’, rekao je Lars Hangartner, imunolog na Scripps Research Institute. Dok eksperimenti s terapijom antitijelima nisu u potpunosti izbrisali HIV iz tijela, razumijevanje na koji način tijelo generira učinkovita neutralizirajuća antitijela moglo bi pomoći kod dizajniranja cjepiva. Antitijela bi mogla biti korisna preventivna terapija ukoliko netko sumnja da je bio izložen HIV-u, rekao je Hangartner.

Antitijela koja uspješno neutraliziraju HIV su rijetka, jer ona trebaju prepoznati specifični obrazac virusa kako bi ga targetirao. HIV mutira toliko brzo da ti se ti obrazci konstantno mijenjaju i prebacuju čak i u samo jednom pojedincu – što virusu omogućuje da izbjegava antitijela koja ga love. To nije sve. HIV ima proteine na svojoj površini koje mogu odgurati antitijela. Kombinacija ova dva faktora otežava tijelu da izgradi obranu protiv virusa – i za znanstvenike da razviju terapiju antitijelima to je snažno i široko učinkovito kao i trenutni antiretrovirusni lijekovi.

‘Nismo mislili da postoje ljudi koji imaju neutralizirajuća antitijela protiv HIV-a zbog svoje raznolikosti’, rekao je Mark Connors, imunolog na National Institutes of Allergy and Infectious Diseases i vodeći autor studije.

‘Stoga su bili potrebni pregledi kako bi se pronašli pacijenti, i tada unutar tih pacijenata, specijalne tehnike na preglede antitijela koji su nam pokazali kako se to kod njih događa’.

Zadnji su pregledi filtrirali tek nekoliko pacijenata s antitijelima učinkovitim protiv HIV-a u prošlosti, i znanstvenici razvijaju ta antitijela kao lijek za liječenje HIV-a ili čak kako bi prevenirali da se infekcija učvrsti, neka vrsta preventivnog antivirusnog režima trenutno na tržištu pod imenom PrEP.

No, krv ovih pacijenata sadržava antitijela koja su posebno snažna. To je zato što targetiraju dio proteina koji se nalazi na površini HIV-a na koji se zalijepe i inficira T stanice. Ovaj se protein obično ne mijenja kako HIV mutira i evoluira, pa čak i kad se to dogodi antitijelo ignorira promjene i nastavlja se za njega držati.

Prednost lijekova antitijela je da se antitijela drže u krvi dulje nego trenutni antiretrovirusni lijekovi, što znači da ih pacijent ne treba toliko često uzimati. No, trenutni antiretrovirusni lijekovi su dobri – stoga bilo što novo što dođe na scenu moralo bi biti jednako snažno i teško po virus da razvije otpornost. Biologija je notorno skupa.

Obzirom da HIV mutira toliko brzo također je moguće da se virus može razviti i oduprijeti se terapiji antitijelima.

‘Pojedinačna antitijela vjerojatno neće raditi jer čak i vjerojatno protiv N6 (HIV) mogu razviti otpornost’, rekao je Connors.

No, on predviđa da dodavanje antitijela koktelu trenutnih antivirusnih lijekova može pomoći pacijentima da se protiv virusa učinkovitije bore. Ovo otkriće nije brza staza ka lijeku – no ona bi mogla biti još jedno oružje u kliničkom arsenalu protiv virusa.

 

Izvor: The Verge

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.