Stanice editirane tehnikom CRISPR prvi puta ubrizgane u čovjeka

Tim znanstvenika koji radi na West China Hospital u Chengdu po prvi je puta ubrizgao editirane CRISPR-Cas9 stanice u ljudski testni subjekt.
Nature izvještava da je procedura izvedena 28. listopada i da za sada pacijentu ‘ide dobro’.

Modificirane stanice ubrizgane su u čovjeka i ranije, no upotrebom drukčije tehnike. CRISPR-Cas9 smatra se učinkovitijim pristupom. U ovim novim naporima, istraživači su izolirali imunološke stanice preuzete iz uzorka krvi, a potom je upotrijebljena tehnika CRISPR-Cas9 kako bi se u njima locirao i onemogućio protein PD-1, za koji su prethodna istraživanja pokazala da usporava imunološki odgovor stanice. Ideja je da onemogućavanje proteina dozvoljava imunološkom sustavu da se više bori protiv tumorskog rasta. Editirane stanice umetnute su u posudu gdje su hranjene i gdje im je dozvoljeno da se multipliciraju. Kompletna kolekcija tada je sakupljena i ubrizgana u pacijenta koji je obolio od tipa raka pluća, a koji nije odgovarao na niti jedan drugi tip tretmana.

Tehnika CRISPR uključuje korištenje RNA vodiča koji se veže na ođređenu sekvencu DNA i enzim (dio Cas9) koji može odrezati dio DNA na preselektiranim mjestima, čime se dozvoljava uklanjanje dijelova ili dodavanje novih.

Napori istraživanja vođeni su pod palicom Lu Youa, onkologa na Sichuan University i uključuje pacijenta kojem su već ubrizgane editirane stanice, zajedno s još devet volontera.

Drugi timovi znanstvenika u svijetu, uključujući jedan u SAD-u, još uvijek planiraju stadije za izvedbu sličnih ispitivanja. Ispitivanje u SAD-u (koje bi trebalo početi početkom iduće godine) također će istraživati mogućnost korištenja editiranja gena tehnikom CRISPR kako bi se borili s rakom.

Neki sugeriraju da nov razvoj kineskog tima signalizira početak utrke između supersila podsjećajući na svemirsku utrku između SAD-a i SSSR-a u 60.-im godinama prošlog stoljeća.

Prvi je pacijent već na rasporedu da primi drugu dozu modificiranih stanica, otkriva tim, no ne pružaju vremenski rok. Taj pacijent i svi drugi u ispitivanju pažljivo će se pratiti šest mjeseci kako bi se odredilo uzrokuju li editirane stanice bilo kakve štetne učinke – tek tada će se tim fokusirati na to jesu li stanice zapravo pokazale bilo kakvu razliku u usporavanju ili obrtanju rasta tumora.

 

Izvor: MedicalXpress

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.