Liječnici u natjecanju pobijedili online ‘čeker’ simptoma

Liječnici su puno bolji od programa za provjeru simptoma u postizanju točne dijagnoze, iako ljudi nisu savršeni i mogu imati koristi od korištenja algoritama kako bi nadopunili svoje vještine, ukazuju rezultati male studije.

U usporedbi, liječnici s pristupom istim informacijama o medicinskoj povijesti i simptomima kao što su i one informacije i simptomi stavljeni u program provjere donijeli su ispravnu dijagnozu u 72 posto vremena, za razliku od 34 % koliko je točna bila aplikacija (računalni program provjere simptoma).

23 online aplikacije simptoma, neki s pristupima preko web stranice drugi kao aplikacije, uključivale su informacije koje nude WebMD i Mayo Klinika u SAD-u, kao i Isabel Symptom Checker u Velikoj Britaniji.

‘Sadašnji programi provjere, nisam iznenađen, nisu nadmašili liječnike’, rekao je glavni autor dr. Ateev Mehrotra sa Harvard Medical School u Bostonu.

No, u stvarnosti i kompjuteri i ljudski liječnici mogli bi biti uključeni u dijagnozu, umjesto da se nadigravaju.

Istraživači su koristili web platformu Human Dx kako bi distribuirali 45 kliničkih vinjeta – setova povijesti bolesti i informacija o simptomima – 234 liječnika. Liječnici nisu mogli izvesti fizički pregled na hipotetskom pacijentu ili napraviti testiranja, imali su na raspolaganju, dakle samo osigurane navedene informacije.
Petnaest vinjeta opisivalo je akutno medicinsko stanje, 15 umjereno do ozbiljno i 15 je zahtijevalo niske razine njege. Većina liječnika opisala je najčešće dijagnosticirana stanja, dok je 19 opisalo neobična stanja. Svoje su odgovore liječnici poslali kao slobodan tekst s potencijalnom dijagnozom rangiranoj prema vjerojatnosti.

U odnosu na stavljanje istih naredbi (informacija) u program za provjeru dijagnoze, liječnici su češće rangirali točnu dijagnozu za svaki pojedini slučaj.

Liječnici su također češće bili u pravu kod ozbiljnijih stanja i više neobičnih dijagnoza, dok su kompjuterski algoritmi bili bolji u opažanju manje ozbiljnih stanja i uobičajenijih dijagnoza, prema rezultatima objavljenim u JAMA Internal Medicine.

‘Na medicini nas uče da razmišljamo o širokim diferencijalnim dijagnozama koje uključuju rijetka stanja kao i to da uzmemo u obzir dijagnoze opasne po život’, rekao je dr. Andrew M. Fine s Boston Children Hospital, koji nije sudjelovao u studiji.

‘Ispiti Nacionalnog odbora također procjenjuje naše sposobnosti da prepoznamo rijetku i onu dijagnozu koja se ‘ne može promašiti’, stoga, možda su kliničari uvjetovani tražiti ove dijagnoze’, rekao je.

Liječnici krivo shvate u 10 do 15 posto vremena, stoga, ako su kompjuteri svojevrsna nadogradnja tada bi ishod možda bio bolji’, rekao je Mehrotra.

‘U pravom životnom okruženju, mogu zamisliti liječnike plus algoritme vs samo liječnike’, rekao je Fine.

‘Algoritmi će se oslanjati na liječnike za unos otkrića fizičkih nalaza u stvarnom životnom okruženju, stoga se računalni algoritam sam ne bi mogao mjeriti s liječnikom’.

Računala mogu biti bolje prilagođena za izmjenu ili preuređenje dijagnoze temeljem novih informacija u određenim postavkama.

‘Pacijenti moraju znati da većina programa provjere simptoma ima ograničenu točnost i da ih ne bi trebali smatrati kao zamjenu za povijest bolesti i fizički pregled liječnika’, rekla je dr. Leslie J. Bisson, s University Buffalo Odjel za ortopediju u Amherstu, New York.

 

Izvor: Reuters

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.