Crna smrt: Zaražen bubonskom kugom hospitaliziran dječak

Na tisuće Rusa dobiva hitna cjepiva protiv Bubonske kuge nakon što se neimenovani dječak zarazio ovom teškom zaraznom bolesti u regiji Kosh-Agach dok je lovio i gulio kožu svizca.

Cjepiva se hitno dostavljaju u udaljenu regiju u Altajskim planinama u namjeri da se zaustavi konačna epidemija zaraze Crnom smrti.

Desetogodišnji dječak pomagao je u lovu svom djedu. Vjeruje se da se dječak porezao nožem dok je skidao kožu glodavaca, te se sada bori za život na jedinici intenzivne njege s visokom temperaturom. Zadnje mu je stanje ‘ozbiljno, no kritično’. Do sada se nisu pojavili simptomi infekcije.
Ruske su vlasti u karantenu stavile 17 ljudi.  Šestero iz rizične grupe su djeca. Hitna cjepiva za najmanje 15.000 ljudi naručena su dodatno i počela su stizati u regiju u južnom Sibiru. Ukupno 6.192 u regiji je procijepljeno prije epidemije.

Lov na svizce u ovom je području zabranjen upravo zbog prijetnje kuge, no restrikcije se ignoriraju.

Krzno svizca prodaje se kao jeftina zamjena za samurovinu i poznato je da životinja nosi bolest.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 13.000 ljudi zarazilo se Bubonskom kugom u Aziji, Africi i Americi između 2004. i 2013. Ugrubo, 900 od njih umrlo je od bolesti.

Bubonska kuga u povijesti

Bubonska kuga jedna je od tri bakterijske infekcije uzrokovane Yersiniom pestits. Tri do sedam dana nakon izlaganja bakteriji počinju se razvijati simptomi slični gripi. Simptomi uključuju vrućicu, glavobolju i povraćanje. Otečeni i bolni limfni čvorovi javljaju se u području najbližem gdje je bakterija ušla u kožu. Ponekad se limfni čvorovi mogu otvoriti.

Tri vrste kuge rezultat su rute infekcije: bubonska kuga, septična kuga i plućna kuga. Bubonska kuga uglavnom se prenosi preko zaraženih muha s malih životinja. Može rezultirati od izloženosti tjelesnim tekućinama od mrtvih, kugom zaraženih životinja. U bubonskoj formi kuge, bakterija ulazi kroz kožu od ugriza buha i putuje limfnim žilama do limfnih čvorova, što uzrokuje njjihovo oticanje. Dijagnoza se uspostavlja po pronalaženju bakterije u krvi, sputumu ili tekućini iz limfnih čvorova.

Kuga je, vjeruje se, uzrok Crne smrti koja je poharala Aziju, Europu i Afriku u 14. stoljeću i ubila oko 50 milijuna ljudi. To je, procjenjuje se, oko 25 % do 60 % europske populacije. Obzirom da je kuga ubila toliko ljudi došlo je do porasta plaća zbog potražnje za radnom snagom. Neki je povjesničari vide kao prekretnicu u europskom ekonomskom razvoju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.