Klinička depresija je mentalni poremećaj okarakteriziran lošim raspoloženjem, niskim samopouzdanjem i gubitkom interesa za nekad ugodne aktivnosti. Ne postoji laboratorijski test za depresiju iako psihijatri ponekad traže testove za druga fizička stanja koja bi mogla prouzrokovati depresiju.
Najčešće doba nastanka depresije je od dvadesete do tridesete godine, ali često nastaje i u razdoblju od tridesete do četrdesete.
Simptomi ili znakovi depresije
Klinička depresija ima negativan utjecaj na posao, učenje, spavanje, jedenje i seksualni nagon.
Problemi sa spavanjem
Depresija može utjecati na vaše tijelo kao i na um. Poteškoće kod pokušaja da utonete u san isto kao i poteškoće ostanka u snu uobičajeni su kod depresivnih ljudi. Neki misle i da previše spavaju.
Bol u prsima
Bol u prsima može biti znak problema sa srcem, plućima ili želucem, stoga posjetite liječnika kako bi isključili ove probleme. Ponekad, bol u prsima je znak depresije. Depresija može podići rizik od bolesti srca. Plus, ljudi koji su imali srčani napad češće će biti depresivni.
Umor i iscrpljenost
Ako se osjećate toliko umornima da nemate energije za svakodnevne zadatke možda je to znak da ste depresivni. Depresija i umor zajedno imaju tendenciju da oba stanja učine još gorima.
Bol u mišićima i zglobovima
Kada živite s konstantnom boli to može podići rizik od depresije. Depresija može dovesti i do bolova jer oba stanja dijele kemijskog glasnika u mozgu. Depresivni ljudi u tri su puta većoj vjerojatnosti da će dobiti regularnu bol.
Problemi s probavom
Naši mozgovi i probavni sustav snažno su povezani, zbog čega mnogi od nas dobivaju bol u želucu ili osjećamo mučninu kada smo zabrinuti ili pod stresom. Depresija može ući i u vaša crijeva – uzrokovati mučninu, probavne smetnje, proljev i zatvor.
Glavobolje
Jedna studija pokazala je da su ljudi s teškom depresijom u tri puta većoj vjerojatnosti da imaju migrene, a ljudi s migrenama u pet puta većoj vjerojatnosti da budu depresivni.
Promjene u apetitu i težini
Neki ljudi osjećaju se manje gladnima kada su depresivni. Drugi ne mogu prestati jesti. Rezultati mogu biti ili gomilanje težine ili gubitak težine, zajedno s nedostatkom energije. Depresija se povezuje i s poremećajima prehrane poput bulimije, anoreksije i binge eatinga.
Bol u leđima
Kada vas boli u leđima na regularnoj osnovi, to može doprinijeti depresiji. Ljudi koji već imaju depresiju mogu biti u četiri puta većoj vjerojatnosti da dobiju intenzivnu, onemogućavajuću bolu vratu ili leđima.
Uznemireni i nemirni
Problemi sa spavanjem ili drugi simptomi depresije mogu vas ostaviti da se osjećate ovako. Muškarci će češće od žena biti razdražljivi kada su depresivni.
Seksualni problemi
Ako ste depresivni, možda izgubite interes za seks. Neki receptni lijekovi koji liječe depresiju mogu vam oduzeti seksualni nagon i utjecati na izvedbu. Razgovarajte s liječnikom o opcijama liječenja.
Vježbanje
Istraživanja ukazuju da redovito vježbanje otpušta kemikalije u vašem mozgu zbog kojih se osjećate dobro. One popravljaju vaše raspoloženje i smanjuju osjetljivost na bol.
Iako fizička aktivnost sama neće izliječiti depresiju, može pomoći olakšati je na duge staze. Ako ste depresivni, ponekad je teško sakupiti energiju za vježbanje. No probajte zapamtiti da vježbanje može olakšati umor i pomoći vam da spavate bolje.