Psihijatrijski poremećaji češći među radoholičarima

Ako ste radoholičari, vaše muke možda idu i iznad toga da provodite previše vremena radeći.

Novo istraživanje koje su proveli znanstvenici na Sveučilišti Bergen u Norveškoj otkrili su da su radoholičari postigli više bodove kod svih psihijatrijskih simptoma od onih koji nisu radoholičari, uključujući kriterije za ADHD, opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP), tjeskobu i depresiju.

Specifično, studija je otkrila iduće:

  • 33 % radoholičara ispunjava ADHD kriterije, u usporedbi s 13 % ne radoholičara
  • 26 % radoholičara ispunjava kriterije za opsesivno kompulzivni poremećaj ličnosti (OKP), u usporedbi s 9 % ne radoholičara
  • 34 % radoholičara ispunjava kriterije za tjeskobu, u usporedbi s 12 % ne radoholičara
  • 9 % radoholičara ispunjava kriterije za depresiju, u usporedbi s 3 % ne radoholičara

‘Raditi na maksimum može biti znak dubljeg psihološkog ili emocionalnog stanja’, rekla je Cecile Schou Andressen, istraživač i klinički psiholog specijalist s Odjela za psihosocijalne znanosti na Sveučilištu Bergen u izvješću za javnost.

‘Bilo da ovo odražava preklapanje genetskih slabosti, da poremećaj dovodi do radoholičarstva ili obrnuto da radoholičarstvo uzrokuje ovakve poremećaje, ostaje nepoznato’.

Za potrebe ovog istraživanja, za identifikaciju subjekata kao radoholičarskih korišteno je sedam kriterija. Subjekti su ocijenjivali ove stavke s 1 za ‘nikada’ do 5 za ‘uvijek’ i postignuće 4 ili 5 na četiri ili više kriterija kvalificiraju nekoga kao radoholičara.

  • Mislite kako možete osloboditi više vremena za posao
  • Trošite previše vremena radeći nego ste inicijalno namjeravali
  • Radite kako biste smanjili osjećaj krivnje, tjeskobe, bespomoćnosti ili depresije
  • Drugi su vam rekli da smanjite posao, no niste ih poslušali
  • Čini vam stres ako vam brane raditi
  • Hobiji, aktivnosti u slobodno vrijeme ili vježbanje nisu vam prioriteti
  • Toliko radite da to negativno utječe na vaše zdravlje

U studiji, 7.8 % uzoraka kvalificirani su kao radoholičarski. To je sukladno norveškoj studiji koja je otkrila da je 8.3 % uzoraka kvalificirano kao radoholičarski. Ta je studija korištena za Bergenovu skalu ovisnosti o poslu.

Općenito, više razine radoholičarstva pokazale su se frekventnijima kod mlađih ljudi, samaca, visoko obrazovanima s višim socijalnoekonomskim statusom, kao i među menadžerima, samozaposlenima i ljudima koji rade na radnim mjestima u privatnom sektoru.

Od četiri psihijatrijska poremećaja, simptomi ADHD-a bili su najveći prediktor radoholičarstva.

‘Ova otkrića su u skladu s etabliranim znanjem o vezi ADHD-a i ovisnosti generalno, iako je ova studija prva ikada koja povezuje ovisnost o poslu s ADHD-om’, stoji u studiji.

‘Pojedinci s ADHD-om, možda moraju raditi više i dulje kako bi kompenzirali svoje ponašanje u odnosu na posao uzrokovano neurološkim deficitima’.

Autori studije sugeriraju da organizacijske intervencije, usmjerene na pomaganje mladim radnicima i menadžerima, možda pomažu da pronađu bolju ravnotežu između rada i privatnog života koji može pomoći da se radoholičarstvo istrijebi u korijenu.

Istraživanje je objavljeno u PLOS One, u multidisciplinarnom časopisu Open Access, a koautori istraživanja su sa Sveučilišta Yale i Nottingham Trent.

 

Izvor: Forbes

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.