Fobije mogu biti sjećanja i iskustva predaka prenesena genima

Sjećenja mogu biti prenesena na kasnije generacije putem genetskih prekidača koji dopuštaju potomocima da naslijede iskustvo svojih predaka, novo je istraživanje koje može objasniti kako se fobije razvijaju.

Znanstvenici su dugo pretpostavljali da se sjećanja i iskustva izgrađena tijekom života moraju proslijediti dalje na način da kasnije generacije osobnim iskustvom ili učenjem, piše Telegraph.

Međutim, nova istraživanja pokazuju da je moguće da se neke informacije naslijede biološki kroz kemijske promjene koje se događaju u DNA.

Istraživači na Emory University School of Medicine u Atlanti, otkrili su da miševi mogu prenijeti naučene informacije o traumatičnim i stresnim iskustvima – u ovom slučaju strah od mirisa cvjetanja trešnje – na buduće generacije.

Rezultati mogu pomoći objasniti zbog čega ljudi pate od naizgled iracionalnih fobija – naime, ona mogu biti u temeljima naslijeđenih iskustava njihovih predaka. Dakle, strah od paukova u stvari može biti naslijeđeni obrambeni mehanizam pohranjen u obiteljskim genima nekog zastrašujućeg susreta s paucima od strane naših predaka.

‘Počeli smo istraživati potcijenjen utjecaj na odraslo ponašanje: iskustva predaka, prije začeća’, rekao je Dr. Brian Dias, s Odjela psihijatrije na Sveučilištu Emory.

‘Naši rezultati omogućuju nam da cijenimo koliko iskustva roditelja, i prije začeća potomaka, značajno utječu i na strukturu i na funkciju u živčanom sustavu narednih generacija’.

‘Takav fenomen može pridonijeti nastanku i potencijalno intergeneracijskom prijenosu rizika neuropsihijatrijskih poremećaja poput fobija, tjeskobe i posttraumatskog stresnog poremećaja’.

U studiji, objavljenoj u časopisu Nature Neuroscience, istraživači su obučili miševe da se boje mirisa cvjetanja trešnje upotrebom električnih šokova prije nego su im dopustili da se pare. Proizvedeni potomci pokazali su odgovore straha na miris cvjetanja trešnje u usporedbi s neutralnim mirisom, unatoč tome što isti miris nikada prije nisu osjetili.

Sljedeća generacija također je pokazala isto ponašanje. Ovaj efekt nastavio se čak i kada su štakori imali oca iz umjetne oplodnje.

Istraživači su otkrili da mozgovi obučenih miševa i njihovi potomci pokazuju strukturalne promjene u područjima koji se koriste za otkrivanje mirisa.

Epigenetska metilacija

DNA životinja također provodi kemijske promjene, poznate kao epigenetske metilacije, na gen odgovoran za detekciju mirisa.

To sugerira da se iskustva nekako prenose iz mozga u genom, dopuštajući im da se prenose na kasnije generacije.

Znanstvenici se sada nadaju da će provesti daljnja istraživanja kako bi razumjeli kako se informacija, u startu, uopće pohranjuje na DNA. Također, žele istražiti mogu li se slični učinci vidjeti u genima ljudi.

Profesor Marcus Pembrey, pedijatar genetičar na University College London kaže da rad pruža ‘uvjerljive dokaze’ za biološki prijenos memorije.

Ljudski transgeneracijski odgovor

‘To se odnosi na konstitucionalnu strepnju koja je vrlo bitna kod fobija, tjeskobe i PTSP-a, plus kontroverzan predmet o transmisiji memorije i iskustva predaka na iduće generacije’.

‘Krajnje je vrijeme da istraživači javnog zdravstva za ozbiljno u obzir uzmu ljudski transgeneracijski odgovor’.

‘Pretpostavljam da nećemo shvatiti porast neuropsihijatrijskih poremećaja ili pretilosti, dijabetesa i metaboličkih poremećaja u globalu, bez da zauzmemo multigeneracijski pristup’.

Profesor Wolf Reik, voditelj epigenetike na Babraham Insitutu u Cambridgeu, kaže, međutim da je potreban daljnji rad prije nego se ovi rezultati mogu primijeniti na ljude.

‘Ove vrste rezultata ohrabruju jer pokazuju da transgeneracijska naslijeđa postoje i da su posredovana epigenetikom, no pažljivije mehanističke studije na životinjskim modelima potrebne su prije ekstrapoliranja ovakvih rezultata na ljudima’.

Ova studija dolazi nakon druge studije na miševima koja je pokazala da je njihova sposobnost da pamte pod utjecajem prisutnosti faktora imunološkog sustava u mlijeku njihovih majki.

Dr. Miklos Toth, sa Weill Cornell Medical Collegea, otkrio je da kemokini iz majčinog mlijeka uzrokuju promjene u mozgovima njihovih potomaka, utječući na njihovo pamćenje u kasnije u životu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.