Dugovi u zdravstvu smanjeni za 350 milijuna kuna

Dosadašnja zdravstvena administracija u protekloj je godini reformama uspjela smanjiti dug u zdravstvu za 350 milijuna kuna. Novog će ministra dočekati sustav opterećen s 2.5 milijarde kuna duga prenesenog iz prethodnog razdoblja.

Mandatar Tihomir Orešković zdravstvo je s početkom mandata izdvojio kao jednan od ključnih resora kojem je potrebna reforma, piše Hina.

Do kraja 2017. zdravstvo bez duga

Nastavili li nova vlada sa započetim reformama, prema planu bi se do kraja 2017. ušlo u puno financijsku održivost zdravstvenog sustava bez dugova, tvrdi ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, koja je HZZO vodila proteklih godinu i pol dana.

Unatoč godinama i godinama krize, hrvatsko zdravstvo ne stvara nove dugove, već iz tekućih sredstava vraća stare, bez smanjenja prava pacijenata i povećanja participacije, uz smanjenje lista čekanja i povećanje broja lijekova, učinkovitosti i kvalitete. No, zbog kratkog perioda provedbi reformi sustav još nije u potpunosti financijski održiv.

Smanjenje duga rezultat je sanacije bolnica te izlaska HZZO-a iz državne riznice i samostalnog praćenja tijeka oko 22,17 milijardi kuna, koliko je lani bilo izdvojeno za zdravstvo.

Osim toga, pokrenute su reforme u poslovanju bolnica, ugovaranju primarne zdravstvene zaštite i poboljšanju kvalitete zdravstvenih usluga, unatoč tome što nije bilo dovoljno novaca da se u sustav iz državnog proračuna uplati svih 4,8 milijardi, koliko je iznosila zakonska obveza za prošlu godinu, ističe ravnateljica HZZO-a.

Pozitivno poslovalo više od polovice bolnica

Po podacima HZZO-a, više od polovice bolnica završilo je prošlu godinu s pozitivnim rezultatima, a četiri od pet KBC-a smanjilo je rokove plaćanja ispod 250 dana. Bolnice su također obnovile opremu i zaposlile preko 500 dodatnih liječnika i medicinskih sestara, te istovremeno smanjile broj nezdravstvenog osoblja.

Na listama lijekova 67 novih lijekova

Na liste lijekova stavljeno je 67 novih lijekova, što je rekordan broj, sredstva za posebno skupe lijekove povećana su za 40 posto na 800 milijuna kuna, te su na Popis posebno skupih lijekova stavljena 24 nova lijeka. Time je Hrvatska, kaže Prenđa Trupec, stala uz bok mnogo bogatijim zemljama EU-a.

Novina su bili i ugovori za pojedine skupe lijekove koji se plaćaju samo u slučaju potpunog izlječenja, kao npr. lijekovi za hepatitis.

Proteklu je godinu obilježio i novi zamah eZdravstva, te projekti poput eUputnice, eNalaza, eKartona, eNovorođenčeta i ePatronaže, kaže ravnateljica HZZO-a.

Tijekom 2015. osigurano je oko 300 milijuna eura bespovratnog novca iz EU-ovih strukturnih fondova, zdravstvo je od doprinosa prikupilo 18,17 milijardi kuna, što je povećanje od pet posto u odnosu na godinu prije. Tome treba pridodati 2,4 milijarde kuna iz državnog proračuna, te oko 1,6 milijardi kuna od dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.