Harvardski psihijatar: Tri stvari su tajna za stvarnu sreću

Psihijatar Robert Waldinger opisuje tajne za sreću. 

Sreća je jedna od najvažnijih stvari u životu, no isto tako jedna od najtežih za proučavati, piše Independent.

Psihijatar Robert Waldinger ravnatelj je harvardske studije za razvoj odraslih, jedne od najdužih i najopsežnijih studija o životima odraslih ikada napravljene. Waldinger opisuje neke tajne za sreću iz studije na nedavnom TED talku.

Studija je uključivala dvije kohorte muškaraca bijele rase 75 godina, s početkom u 1938.
268 studenata druge godine na Harvardu bili su dio studije ‘Grant Study’ pod vodstvom harvardskog psihijatra Georgea Vaillanta.

456 dječaka u dobi od 12 do 16 godina koji su odrasli u središtu Bostona kao dio ‘Glueck Study’ pod vodstvom harvardskog profesora prava Sheldona Gluecka.

Istraživači su proučavali aspekte života muškarca (uključujući kvalitetu braka, zadovoljstvo poslom i društvene aktivnosti) svake dvije godine i pratili njihovo fizičko zdravlje (uključujući X zrake, krvne testove, testove mokraće i ehokardiograme) svakih pet godina.

Došli su do velikih rezultata: Dobre nas veze usrećuju i čine zdravijima.

U svom govoru na TED-u, Waldinger ističe tri lekcije o sreći:

#1 Bliska veza

Muškarci obje grupe harvardske studije koji su prijavili bliskost sa svojom obitelji, prijateljima ili zajednicom imaju tendenciju biti sretniji i zdraviji od njihovih manje povezanih i društvenih kolega. Također tendencija im je da će živjeti dulje. U usporedbi, ljudi koji su rekli da su usamljeniji prijavljuju da su manje sretni. Bili su lošijeg fizičkom i mentalnog zdravlja, kako je definirano gore.

Pregled iz 2014. – desetaka studija objavljenih u časopisu Social and Personality Psychology Compass ukazuje da usamljenost može ići pod ruku s mentalnim funkcioniranjem, spavanjem, dobrobiti, koje zauzvrat povećava rizik od bolesti i smrti.

#2 Kvaliteta (ne kvantiteta) veze

Nije samo bitno biti u vezi. Oženjeni parovi koji kažu da se stalno svađaju i imaju malo ljubavi jedno prema drugome (koje autori studije opisuju kao ‘visoko konfliktni brakovi’) bili su zapravo manje sretni od ljudi koji nisu bili uopće oženjeni, otkriva harvardska studija.

Međutim, učinak kvalitete veze čini se da ovisi o dobi. Studija objavljena 2005. u časopisu Psychology and Aging slijedila je ljude 30 godina i otkrila da je broj veza koje su ljudi imali, u stvari, važniji ljudima u njihovim 20 im godinama, no kvaliteta veze imala je veće učinke na društvenu i psihološku dobrobit kod ljudi u njihovim 30 im godinama.

#3 Stabilan, brak s potporom

Biti društveno povezan s drugima nije dobro samo za naše fizičko zdravlje. Ono nam pomaže i od mentalnog pada. Ljudi koji su bili oženjeni bez da su se razveli, razdvojenost ili oni s ‘ozbiljnim problemima’ do 50 godina, bolje su rješavali testove pamćenja kasnije u životu od onih koji to nisu, otkriva studija.

Još jedna studija ovo podupire. Studija iz 2013. objavljena u časopisu PLOS ONE otkriva da je brak, među drugim faktorima, povezan s manjim rizikom od srednjeg kognitivnog pada i demencije.

Sve ovo ukazuje da je snažna veza kritična za naše zdravlje.

‘Društvo velik naglasak stavlja na bogatstvo i oslonac na naš rad’, kaže Waldinger. ‘No uvijek i iznova, preko ovih 75 godina naša studija pokazuje da ljudi koji najbolje prolaze su ljudi koji se oslanjaju na veze, obiteljske, prijateljske i sa zajednicom’.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.