Više od polovine američkih liječnika doživljava sagorijevanje na poslu

Sagorijevanje američkih liječnika sve je češće i pogađa više od polovine liječnika u praksi, podaci su nove studije.

Oko 54% američkih liječnika doživljava najmanje jedan simptom sagorijevanja na poslu u 2014. u usporedbi s oko 46% liječnika u 2011., istraživači su obajavili u Mayo Clinic Proceeding.

Sveukupno, istraživači su otkrili da je vjerojatnost da će liječnici iskusiti sagorijevanje na poslu dva puta veća od prosječnog američkog radnika, piše Reuters.

‘Nažalost stvari za liječnike postaju samo gore’, rekao je vodeći autor studije dr. Tait Shanafelt, s Klinike Mayo u Rochesteru, Minnesota.

Kroz partnerstvo s American Medical Association, istraživači su pozvali oko 36.000 američkih liječnika da sudjeluju u istraživanju u 2014. kako bi usporedili odgovore sa sličnim istraživanjem iz 2011.

Od 6.880 liječnika koji su odgovorili u istraživanju 2014., oko 47% je prijavilo visoku emocionalnu iscrpljenost, oko 35% osjeća se depersonalizirano ili vide manje vrijednosti u svom radu, a oko 16% osjeća nisku razinu osobnog postignuća.

Stopa sagorijevanja varira između specijalnosti, sa stopom od 60% među liječnicima hitne medicine, obiteljske medicine, urologije, rehabilitacije i radiologije.

Među liječnicima u urologiji, rehabilitaciji, obiteljskoj medicini, radiologiji, ortopedskog kirurgiji, dermatologiji, internoj medicini, općoj kirurgiji, patologiji, psihijatriji i općoj pedijatriji primjećen je značajan porast stope sagorijevanja između 2011. i 2014.

Unatoč tomu što nije porasao broj radnih sati, samo 41% svih liječnika kaže da je zadovoljno ravnotežom između njihovog posla i osobnog života, što je u istraživanju 2011. iznosilo oko 49%.

Dodatno, Dan Ariely i dr. William Lanier sa Sveučilišta Duke u Durhamu, Sjeverna Karolina, ističu tri glavna psihološka pitanja na radnom mjestu koja vjerojatno podcrtavaju dobrobit liječnika: gubitak autonomije, psihička iscrpljenost i ‘asimetrija nagrade’ – što znači da je uspjeh jedva primljen na znanje dok se greške strogo kažnjavaju.

Shanafelt ukazuje na jače preopterećenje poslom liječnika i porast uslužnih i administrativnih odgovornosti kao primjer potencijalne frustracije.

Istraživački tim zabilježio je da 75% liječnika sada radi u velikoj javnozdravstvenoj organizaciji, i smislen napredak prema okretanju stope izgaranja iziskivat će posao i liječnika i njihovih organizacija.

Dr. Mark Linzer, s Medicinskog centra Hennepin u Minneapolisu kaže da njegovo istraživanje pokazuje da javnozdravstveni sustav s većom stopom sagorijevanja također osigurava manje kvalitetnu uslugu i brigu njihovim pacijentima.

Linzer navodi da pacijenti mogu pomoći adresirati sagorijevanje liječnika poticanjem zdravstvenog sustava za procjenu njihovog radnog okruženja. To može uključivati mjerenje vremena pritisaka, kaos, nedostatak kontrole i usklađivanje vrijednosti između liječnika i vođa.

Ako nuditelji usluga, pacijenti i zdravstveni sustav mogu svi zajedno doći do sporazuma za rješavanje problema, izmjere ga i brinu o njemu, mislim da veoma brzo možemo okrenuti stvari oko toga’, rekao je Linzer.

Shanafelt je rekao da su neki sustavi napravili inicijalni napredak pružajući liječnicima asistente i smanjivanjem tereta administrativnih poslova.