Djeca koja zdravije doručkuju postižu bolje ocjene u školi

Djeca koja jedu bolji i kvalitetniji doručak imat će dva puta veću vjerojatnost da im školske ocjene budu iznad prosječnih od djece koja su preskočila zdrav jutarnji obrok, rezultati su britanske studije.

Po prvi puta, dužnosnici javnog zdravstva na Sveučilištu Cardiff etablirali su direktnu i pozitivnu vezu između konzumacije kvalitetnog doručka učenika s njihovim ocjenama. Prema istraživačima, konzumacija nezdrave hrane, poput slatkiša i čipsa za doručak nema pozitivnih učinaka na postignuća u znanju, piše IbTimes.

Studija koja je uključivala 5.000 djece između 9 i 11 godina starosti iz više od stotinu osnovnih škola, tražila je vezu između konzumacije doručka i njegove kvalitete te naknadnog postignuća u nastavnim procjenama, nakon šest do 18 mjeseci.

Za početak istraživanja, učenici su zamoljeni da popišu svu hranu i pića koja su konzumirali posljednjih 24 sata. Tada su zamoljeni da zapišu što su jeli u određeno vrijeme tijekom prethodnog dana i za doručak na dan izvješća. Osim broja zdravih namirnica koje su jeli za doručak, u obzir su uzeta i ostala dječja prehrambena ponašanja, uključujući broj slatkiša, čipsa, voća i povrća konzumiranih tijekom ostatka dana.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Public Health Nutrition, nudi do sada najjači dokaz između aspekata onog što učenici jedu i koliko dobro rade u školi, što, u skladu s tim, ima značajne implikacije za edukaciju i politiku javnog zdravstva.

‘Dok se konzumacija doručka stalno povezivala s generalnim zdravstvenim ishodima i akutnim mjerama koncentracije i kognitivne funkcije, dokazi o povezanosti s konkretnim obrazovnim ishodima do sada su bili nejasni’, rekla je voditeljica studije Hannah Littlecott iz Centra Cardiff.

Littlecott kaže da bi škole, ovo posvećivanje vremena i resursa prema poboljšanju zdravlja djeteta mogle promatrati kao nepoželjno skretanje iz svoje osnovne djelatnosti obrazovanja učenika, dijelom zbog pritisaka koji stavljaju fokus samo na održavanje obrazovanja. ‘Međutim, otpor na intervenciju implementacije poboljšanja zdravlja ne vidi jasnu sinergiju između zdravlja i obrazovanja’, rekla je Littlecott. Također naglašava da implementacija zdravstvenog poboljšanja u osnovnu djelatnost škole može dovesti i do obrazovnog poboljšanja.

U Australiji, prosječan učenik na nastavu dolazi gladan ujutro, podaci su Foodbank Australia, najveće organizacije za reljef hrane u zemlji. U svom izvješću ‘Glad u razredu’, objavljenom u svibnju 2015. nastavnici uključeni u ispitivanje prijavili su da preko dvije trećine djece koja preskaču doručak imaju problema s koncentracijom i postaju letargični. Preko polovine učenika doživjelo je probleme u učenju ili probleme u ponašanju.

Nastavnici koji su sudjelovali u istraživanju procijenili su da prosječan učenik gubi više od dva sata dnevno na učenje kada u školu dolazi gladan.