Svjetski dan pranja ruku: Perite ruke i spriječite zarazne bolesti

Svjedoci smo ponovnog ‘buđenja’ zaraznih bolesti, često zbog loših ili nikakvih higijenskih navika poput jednostavnog pranja ruku. Od malih nogu slušamo ili, danas sami u ulozi roditelja ne prestajemo ponavljati djeci: ‘operi ruke’ ili ‘jesi li oprao ruke kad si došao/došla kući?’. 

Sjetimo se ptičje i pandemijske gripe, SARS-a, bolesti ‘kravljeg ludila’, MRSA-e i drugih rezistentnih bakterija, HIV/AIDS-a, hepatitisa C, hranom prenošene E. coli… Upravo je pravilno pranje ruku najvažnija mjera sprječavanja širenja zaraznih bolesti. Bolesti koje se mogu spriječiti pravilnim pranjem ruku su proljev, gripa, prehlada, upala grla, upala pluća, konjunktivitis, dječje gliste i mnoge druge.

Higijena u smislu pranja ruku toplom vodom i sapunom u djecu se usađuje od malih nogu, najčešće naviku stječu primjerom u kući. Dakle, roditelji ili skrbnici djece prvi su koji moraju voditi računa da djeca steknu ovu važnu naviku koja čuva zdravlje.

Prva linija obrane protiv klica i kako se šire

  • diranje prljavih ruku
  • kontaminiranom vodom i hranom
  • kapljicama po zraku nakon kihanja i kašljanja
  • kontaminiranim površinama raznih predmeta (rukohvati, kvake, telefoni, novac)
  • kontaktom s tekućinama zaražene osobe

Kada djeca dođu u kontakt s klicama (najčešće u jaslicama, vrtiću i školi), nesvjesno, dirajući svoje oči, nos ili usta postaju inficirani. Jednom kad se zaraze, pitanje je vremena kada će u krevet leći cijela obitelj.

Kako bi se promoviralo pranje ruku sapunom i vodom, od 2008. godine u svijetu se 15. listopada obilježava Svjetski dan pranja ruku (Global Handwashing Day). Istraživanja diljem svijeta pokazala su da svega 0-34% ljudi pravilno pere ruke u ključnim trenucima:

  • nakon korištenja toaleta
  • nakon brisanja djetetove guze (ili bilo kojeg kontakta sa stolicom ili povraćenim sadržajem)
  • prije svakog kontakta s hranom (prije pripreme i prije jela)

Hand washing procedure

Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i toplom vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima i mirišljavima.

Dobro i kvalitetno oprane ruke prva su linija obrane u sprječavanju širenja mnogih bolesti – od uobičajenih prehlada do ozbiljnih infekcija poput meningitisa, bronhiolitisa, gripe, hepatitisa A te najzaraznije diareje koja najčešće prati i smrtonosni virus Ebolu.

Ebola i (ne)pranje ruku

Sprječavanje mogućnosti širenja smrtonosnih zaraznih bolesti razlog je niza apela krovne Svjetske zdravstvene organizacije kao i medicinskih institucija na državnim i lokalnim razinama prema najvažnijim preventivnim mjerama u sprječavanju širenja virusa, a to je, prije svega redovito pranje ruku toplom vodom i sapunom.

U tri države zapadne Afrike u kojima Ebola još uvijek nije iskorjenjena – posljednjih su godinu dana, od izbijanja zaraze virusom u neke škole uvedene edukacije o važnosti redovnog pranja ruku.

UNICEF također izvještava da nije bilo prijavljenih slučaja zaraze ebolom kod učenika i nastavnika u kojima se provode programi pranja ruku, a koje se nalaze u tri ebolom najzahvaćenije zemlje zapadne Afrike, Gvineji, Sierra Leoneu i Liberiji. Virus Ebole je u tim zemljama od izbijanja zaraze krajem 2013. ubio gotovo 11.300 ljudi.

Higijenske mjere opreza uključuju mjerenje temperature učenika i nastavnog kolektiva, postavljanje lavaboa za pranje ruku te distribucija klorina kao i milijuni sapuna.
‘Djeca u školi uče kako da sebe i druge zaštite od ebole te s tim znanjem odlaze obiteljima koji prihvaćaju navike. Ova procedura igra važnu ulogu u borbi protiv epidemije’, rekao je Geoff Wiffin, predstavnik UNICEF-a u Sierra Leoneu.

Škole u tri navedene zemlje bile su zahvaćene virusom smrtonosne hemoragijske groznice (ebola) i procjenjuje se da pet milijuna djece nije bilo u stanju pohađati nastavu od srpnja 2014. do početka 2015.

UNICEF napominje kako ove zemlje imaju loše obrazovne podatke i evidenciju o oboljelima i zaraženima u epidemiji ebole u zapadnoj Africi. Tek 34% djece pohađa osnovnoškolsku nastavu u Liberiji, 58% u Gvineji i 74% u Sierra Leoneu.

UN naglašava da je održavanje sigurne higijenske prakse i standarda važno u zaštiti djece od ebole i drugih bolesti.

‘Najveća ulaganja idu kako bi se osiguralo da škole imaju vodu i sanitarnu infrastruktura’, rekao je Sheldon Yett, predstavnik UNICEF-a u Liberiji.