‘Hipoteza baka’: Predhistorijske bake promovirale su obiteljske vrijednosti

Vaša baka sigurno ima najmanje jedan mudri savjet za život. Prema najnovijoj studiji na ovu temu, uparivanje je univerzalno za čovječanstvo i razlikuje nas od naših najbližih živih članova animalne obitelji. No, kakve veze bake imaju s tim?

Posljednje otkriće podržava ‘Hipotezu baka’, kontroverznu teoriju o obitelji ljudi koja sugerira da su bake ranih hominida brinule o djeci na taj način da su ih bodrile da se ‘smire’ i udaju/ožene, drugim riječima promovirale su obiteljske vrijednosti.

Obitelji su dugogodišnja tema znanstvenika. Majmuni, naši najbliži rođaci, ne ulažu u duge, monogamne veze, a životinjama koje se pare s jednim partnerom za života obično nedostaje razina emocionalne investicije koju ljudi imaju u/sa svojim partnerima koje odabiru za život. Tradicionalno, znanstvenici su objasnili našu čudnu obiteljsku strukturu kao svojevrstan sporazum između muških lovaca i reproduktivnih ženki – muškarci pristaju na lov i hranjenje, dok žena u zamjenu pristaje na neosporno očinstvo na njezino potomstvo, piše Vocativ.

Nedavno, antropolozi su počeli vrbovati novo objašnjenje za preživljavanje ljudskih obitelji u bakama. ‘Hipoteza baka’ sugerira da žene s dobrim genima za dug život preživljavaju kako bi pomogle podići svoju unučad, što omogućuje mladim majkama i očevima da izgrade veliku obitelj. Žene koje nisu živjele dovoljno da vide unuke koji su ostali iza njihovih sinova i kćeri koji, bez pomoći u i oko kuće, završavaju s manje djece. Na kraju, geni za dug život – i ‘bakin dodir’ počeli su favorizirati velike obitelji i ljudi su na taj način počeli živjeti dulje.

‘Hipoteza lovca’

U novoj studiji, svojevrsnom nastavku na ‘Hipotezu baka’, istraživači sa Sveučilišta Utah otkrili su da su bake, ne samo poticale veće obitelji, nego da je njihov utjecaj bio tolik da je možda bio i prvi poticaj koji je ohrabrivao muške hominide da napuste svoje dječačko gnijezdo u svrhu zasnutka odnosa i roditeljske odgovornosti.

Za potrebe istraživanja, znanstvenici su napravili 60 kompjuterskih stimulacija 300 tisuća godina stare ljudske evolucije, 30 sa bakama i 30 bez njih. Otkrili su da su bake povećavale racio plodnih muškaraca prema ženama, od 77 muškaraca prema 100 žena i 156 muškaraca na svakih 100 žena.
Rezultati, za koje znanstvenici nisu imali odgovor, impliciraju da su obitelji koje su imale bake povećavale sveukupan broj plodnih muškaraca u populaciji.

U ovom trenutku studija je malo spekulativna. U stvarnosti, u svakoj animalnoj populaciji, znanstvenici bilježe, postoje plodnije ženke od mužjaka. No kompjuterska simulacija sugerira da kada su mužjaci plodniji od ženki, muškarci počinju čuvati svoje partnerice kako bi osigurali preživljavanje svojih genetskih informacija.
Hipoteza ide dalje, temeljem tisuća godina evolucije, muški lovci čuvanje partnerice pretvaraju u ljubav, potom brak, kao što i ispunjavaju društvenu uvjet za pretjeranim kupovanjem gomila ruža i osrednjih čokolada svakog 14. veljače.

‘Ova pristranost (prednapon) kod muškarca u njegovom dobu parenja stvara čuvanje partnerice boljom strategijom za muškarce od pokušaja traženja dodatne partnerice ‘za svaki slučaj’ jer je mnogo drugih muškaraca u utrci’, rekla je antropologinja sa Sveučilišta Utah Kristen Hawkes, suatuorica studije, koja je ‘Hipotezu baka’ postavila 1997.

Ideja da su bake imale evolucijski ‘prvi korak’ u zbližavanju parova i na kraju, da se ljudska obiteljska struktura danas malo rastegnula u tom smislu, ‘Hipoteza baka’ nam je pružila takvu vrstu odgoja koja nas čini društveno više ovisnima jedni o drugima te sklonost da smo angažirani na pažnju jedni drugih’, rekla je Hawkes.