Zašto neki okorjeli pušači imaju zdrava ‘pušačka’ pluća

Misterij zbog čega su pluća nekih dugogodišnjih, gotovo cjeloživotnih pušača zdrava, temeljem rezultata analize opširne baze podataka pokušavaju objasniti britanski znanstvenici.

Rezultati analize više od 50 tisuća ljudi ukazuje povoljnu mutaciju poboljšane funkcije pluća na DNA te maskira učinak pušenja kod nekih ljudi.

Znanstvenici s The Medical Research Council tvrde da ovo otkriće može voditi stvaranju novih lijekova kako bi se poboljšala funkcija pluća. No, prestanak pušenja će biti uvijek najbolja opcija.

Većina, no ne svi pušači razvit će neku bolest pluća. No bolest pluća razvit će i oni koji nikada nisu zapalili niti jednu cigaretu. Istraživači su analizirali goleme količine zdravstvenih i genetskih podataka volontera UK Biobank project.

Ostajanje bez daha

Znanstvenici su pretraživali podatke Kronične Opstruktivne Bolesti Pluća (KOBP) koja vodi nestašici zraka, kašnjanju i opetovanim plućnim infekcijama.

Smatra se da ova bolest pogađa oko tri milijuna ljudi u Velikoj Britaniji te uključuje bolesti poput bronhitisa i emfizema.
Usporedbom pušača i nepušača, kao i onih s razvijenim KOPB-om i bez njega, znanstvenici su otkrili sekcije naše DNA koje reduciraju rizik od KOPB-a.

Okorjeli pušači s ‘dobrim genima’ imaju manji rizik od KOPB-a od onih s ‘lošim genima’.

Prof Martin Tobin, jedan od istraživača na Sveučilištu Leicester, tvrdi da se čini da geni utječu na način na koji pluća rastu i odgovaraju na ozlijedu.

‘Ne čini se da je riječ o magičnom metku koji bi dao garantiranu zaštitu protiv duhanskog dima – i tada bi imali pluća koja su nezdravija nego u slučaju da su nepušači’, piše BBC.

‘Najjača stvar koju ljudi mogu napraviti za svoje zdravlje u budućnosti, u smislu KOPB-a i s bolestima povezanima s pušenjem poput raka ili bolesti srca, je da prestanu pušiti’.

Ovisnost

Pušenje povećava rizik od bolesti srca i nekih vrsti raka, koje u ovoj studiji nisu uzete u obzir. Znanstvenici su otkrili dijelove genetskog koda koji su češći kod pušača nego nepušača.Čini se da ti dijelovi mijenjaju funkciju mozga i način kako lako netko može postati ovisan o nikotinu, no to se još uvijek treba potvrditi.

‘Otkriće nudi fantastičan novi dokaz kako tijelo funkcionira, a nešto o čemu smo imali vrlo malo ideja i podataka. To su one stvari koje mogu voditi nekim uistinu uzbudljivim otkrićima za razvoj lijeka’, rekao je prof Tobin.

Njihova je studija predstavljena na European Respiratory Society, a objavljena u časopisu Lancet Respiratory Medicine.

‘Razumijevanje genetske predispozicije ključno je ne samo u razvitku novih tretmana za ljude s bolestima pluća, već i učenje zdravih ljudi kako da se bolje o plućima brinu’.