Ortoreksija: Opsesija zdravom hranom

Ortoreksija: Opsesija zdravom hranom

Iako nije prepoznata kao klinička dijagnoza prema DSM-5 (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje, izdanje peto) ortoreksija nervoza opasan je trend zbog kojeg mnogi pate.

Što je ortoreksija?

Nezdrava opsesija inače zdravom prehranom često dovodi do ortoreksije nervoze, poremećaja čiji termin doslovno označava ‘fiksacija na pravedno jelo’.

Ortoreksija počinje kao nevin pokušaj da se jede zdravije, no s vremenom pojedinac postaje opsesivan o kvaliteti i čistoći hrane koju unosi u organizam te što i koliko jesti.

Za ovakav stil prehrane neupitno je potrebna željezna volja. Svaki je dan nova šansa da se jede ‘pravo’ i bude ‘dobar’. Pojedinci se uspinju iznad drugih u prehrambenom dokazivanju te se kažnjavaju pobjedi li napast (strože jelo idući dan, post, vježbe). Samopoštovanje postaje umotano u čistoći ortoreksne dijete i ponekad pojedinci osjećaju superiornost nad drugima pogotovo u odnosu na unos hrane. Na kraju, izbor hrane postaje toliko restriktivan, kako u raznolikosti tako i kalorijama zbog čega u konačnici počinje patiti zdravlje – zapravo ironičan obrat osobe koja je s ciljem implementiranja zdravog načina prehrane postala kompletno posvećena zdravoj prehrani.

Opsjednutost i ovisnost

Na kraju, opsjednutost zdravom prehranom može istisnuti druge aktivnosti i interese iz dnevne rutine, narušititi odnose i postati fizički opasna.

Je li ortoreksija poremećaj prehrane?

Ortoreksija je pojam koji je skrojio liječnik Steven Bratman 1996. Počeo ju je upotrebljavati kod svojih pacijenata koji su bili opsjednuti zdravom prehranom. Tijekom vremena, počeo je razumijevati da izraz identificira izvorni problem jedenja. Ortoreksija je slična drugim poremećajima prehrane, anoreksiji nervozi i bulimiji. No od njih se razlikuje jer cilj ortoreksije nije biti mršav. Ortoreksija je motivirana zdravljem, no postoje temeljne motivacije koje mogu uključivati sigurnost od loše ishrane, kompulzivnost za potpunom kontrolom, bijeg od straha, želja da se bude mršav, dokazivanje samopouzdanja, potraga za spiritualnosti kroz hranu i upotreba hrane za kreiranje identiteta.

Simptomi opsjednutosti s zdravom hranom

Simptomi koji mogu upućivati na ovaj poremećaj najčešće su: Ograničenost hranom koja se jede; sve što nije ‘čisto’, bez ulja, bez šećera, bez glutena i da nije na bazi biljaka odbacuje se i nije na ljestvici prehrane. Jedan od problema ortoreksije je taj što je socijalno više prihvatljiv od drugih poremećaja prehrane.

Instagram ima 26 milijuna postova s hashtagom #eatclean (s implikacijom da je sve sa strane toga prljavo), dok aplikacije na pametnim telefonima za prehrambeni dnevnik dopuštaju upravljanje hranom u mikrorazinama.

Dok vodimo računa o tome da fokus na zdravu hranu nije loš, on postaje opasan u trenutku kada počinje narušavati zdravlje. Oni koji imaju ortoreksiju prvo počinju odbacivati grupe hrane, poput hrane životinjskog porijekla, no mogu završiti na toliko restriktivnoj dijeti da postaju pothranjeni.

‘Ortoreksija više podsjeća na opsesivno kompulzivni poremećaj jer ga karakterizira naglasak na pravedno jelo, jede se samo ‘čista’ hrana pokušavajući izbjeći bilo kakvu kontaminaciju hranom’, rekla je Mary George, iz Udruge za poremećaje prehrane Beat. Neka restriktivna prehrana dobra je za zdravlje, čak i potrebna, iz medicinskih, etičkih ili religijskih razloga. Dr. Bratman je rekao da opasnost leži kada ona postaje opsesija. ‘U nekom trenutku ortoreksija postiže točku u kojoj ona postaje predmet planiranja’, piše Independent.