Vitamin D: Velika pomoć u prevenciji kognitivnog pada

Ljudi iznad 60 godina s nedostatkom vitamina D u većem su riziku da izgube moć mozga, otkriva nova studija.

Iako uzrok ove veze ostaje i dalje nepoznat sve veći broj istraživanja ukazuje da nedovoljna količina vitamina D može biti štetna za zdravlje u iznimno širokoj i raznolikoj lepezi zdravstvenih tegoba, piše IFL Science.

Između 2002. i 2010. profesor Joshua Miller i njegovi kolege sa Sveučilišta Rutgers mjerili su razine vitamina D i kognitivne izvedbe 382 ljudi godišnje. Sudionici u istraživanju imali su između 60 i 90 godina, s tim da je grupa ljudi u dobi u 70-im godinama bila najveća.
Studija je bila potaknuta observacijama da su niske razine vitamina D najčešće među pacijentima oboljelima od Alzheimerove bolesti, iako rezultati ranijih studija ne rasvjetljuju uzročnost ove korelacije.

Gotovo polovica ispitanika bilo je ‘kognitivno normalna’ pri upisu, trećina je imala blago smanjenje kognitivne sposobnosti, a 17.5% sudionika imalo je dijagnozu demencije.
Zabrinjavajuće, 61% imalo je vrlo niske razine vitamina D, najmanje jednim dijelom studije, s udjelom još većim među Afroamerikancima i Latinoamerikancima, oko 70%.

Razlika je bila očekivana – melanin, koji je zaslužan za tamniju boju kože te blokira ultravioletne zrake, pomažu tijelu sintetizirati vitamin D – no kako se studija ponajviše fokusirala na bijelu populaciju, ovo istraživanje nudi potpuniju sliku veze između vitamina D i kognitivnog pada.

Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of American Medical Association – Neurology.

‘Bilo je nekoliko ljudi u studiji s iznimno niskom razinom vitamina D, a kod kojih nije primijećen kognitivni pad i onih s adekvatnom razinom vitamina D kojima je kognitivni pad bio strelovit. No u prosjeku, kod ljudi s niskim razinama vitamina D bilježen je dva do tri puta brži pad nego kod onih s adekvatnom razinom vitamina D, rekao je Miller u izjavi.

‘Stopa kognitivnog propadanja povezana s hipovitaminozom D (nedostatak vitamina) najveća je za epizodno pamćenje i izvršnu funkciju. Nisu pronađene razlike u stopi pada između etničkih grupa’, kaže Miller.

Iako se prehrana računa, većina ljudi glavninu vitamina D proizvodi izlaganjem kože ultravioletnom zračenju.

Važnost vitamina D za otpornost kostiju zna se stoljećima, no, unatoč javnozdravstvenim kampanjama koje apeliraju na stariju populaciju da uzimaju dodatke prehrani, ne provode li dovoljno vremena na suncu, naš način života vodi epidemiji nedostatka vitamina D.

Posljedice nedostatka vitamina D sežu izvan samo krhkih kostiju. Nedostaci se povezuju s povećanim rizikom od raka te depresijom. Nedovoljna količina vitamina D može biti problem već i u ranom djetinjstvu, kao i prije i nakon rođenja, a povezana je s razvojem shizofrenije u odrasloj dobi.

Ova studija pridonosi prijedlozima da rješavanje nedostatka vitamina D može biti jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice, naročito za stanovnike koji žive u zemljama daleko od Ekvatora.

Pretjerana razina vitamina D također može imati negativne poslijedice, no manje je čest problem. Za sva pitanja oko uzimanja vitamina D posavjetujte se sa svojim liječnikom, savjetuje Miller.