Neurotičari previše razmišljaju, ali su zato kreativni

Neuroticizam proizlazi iz previše razmišljanja, ali taj proces čini neurotičare kreativnijima.

Psiholozi su došli do novog objašnjenja za neuroticizam koja objašnjava kako ova dimenzija osobnosti proizlazi iz previše razmišljanja koje rezultira nezadovoljstvom, ali i kreativnošću. 

“I dalje smo daleko od toga da u potpunosti objasnimo neuroticizam i ne nudimo konačne odgovore, ali nadamo se kako će ova teorija pomoći ljudima da bolje razumiju vlastita iskustva te pokažemo da iako je neuroticizam po definiciji neugodan, također doprinosi kreativnosti”, rekao je autor studije provedene na King’s College London, profesor Adam Perkins.

Neuroticizam je dugoročna sklonost negativnim emotivnim stanjima. Radi se o neravnoteži živčanog sustava koja dovodi do čestog doživljavanja negativnih osjećaja, a sa sobom nosi i paničnu uznemirenost.

Ljudi koji na testovima osobnosti pokazuju visoku razinu neurotičnosti izrazito su osjetljivi na stres i podložniji su psihijatrijskim poremećajima.

Najprihvaćenije objašnjenje za neuroticizam predložio je psiholog Jeffrey Gray koji je neurotičare opisao kao ljude koji imaju povećanu osjetljivost na prijeteće situacije, međutim ta teorija nije objasnila zašto se neurotične osobe osjećaju loše u situacijama kada nisu ugroženi.

Objašnjenje modela razmišljanja neurotičara

Nadovezujući se na prethodna istraživanja, znanstvenici su ponudili rješenje za to kako funkcionira model razmišljanja kod ljudi s povišenim neuroticizmom.

U istom trenutku kad se kod ljudi spontano javljaju negativne misli, pojačava se aktivnost u dijelu mozga koji je zadužen za percepciju prijetnje. Kako se uočena prijetnja približava, aktivnost u mozgu koju osjećamo kao tjeskobu pretvara se u paniku.

Kod nekih je ljudi ta aktivnost pojačana, a procesi ubrzani – oni “predviđaju” idući korak i već su u stanju panike. Neurotičari previše razmišljaju.

Visoka reaktivnost u tim dijelovima mozga čini neurotičare da percipiraju prijetnju čak i kad nje objektivno nema. Rezultat pojačane aktivnosti je grozničavo razmišljanje i uznemirenost, no osjetljivost na stres ima još jednu zanimljivu posljedicu.

Newton je bio iznimno kreativan i – neurotičan

“Zbog specifičnih neuroloških razloga oni koji imaju visoki rezultat na testu neuroticizma ujedno imaju vrlo živu maštu”, objašnjava Perkins.

Previše razmišljanja dovodi do novih rješenja, a znanstvenici se stoga referira na Isaaca Newtona koji je bio iznimno kreativan uz to što je pokazivao znake neuroticizma. Newton je ovako opisivao proces u kojem bi dolazio do rješenja: “Temu o kojoj razmišljam neprekidno držim pred sobom i čekam da mi se kroz prvo svitanje, malo-pomalo, prikaže u punom i jasnom svjetlu.”

Newton je tako svojim riječima opisao kreativnost kao rezultat dugog razmišljanja i intenzivnog fokusa, a istraživači smatraju kako se upravo u tom pretjeranom razmišljanju ogleda njegov neuroticizam jednako kao i kreativnost.

Izvor: Medical News Today