Oprez! Sagorijevanje na poslu može promijeniti tijek neuronskih puteva u mozgu

Novo istraživanje ukazuje na ozbiljne neurološke posljedice sagorijevanja na poslu. Stanje kroničnog stresa, kod nekih ljudi, može dovesti do teške iscrpljenosti, izoliranosti i osjećaja neučinkovitosti što uopće nije bezazleno, tvrde znanstvenici.

Promjena neuronskih puteva

Sagorijevanje na poslu može promijeniti neuronske puteve u mozgu i poremetiti sposobnost kod nekih ljudi da se nose sa stresnim situacijama, otkriveno je u istraživanju pod vodstvom Armite Golkar s Karolinska Instituta u Švedskoj, a objavljeno je u PlosOne.
Drugim riječima, riječ je o začaranom krugu: Što je pojedinac više pod stresom, sve je teže nositi se s njim.

Za potrebe istraživanja znanstvenici su ispitivali 40 sudionika s dijagnosticiranim simptomima sagorijevanja. Svi sudionici svoje su stanje povezali s dugotrajnom izloženosti stresu na poslu: radili su 60 do 70 sati tjedno tijekom nekoliko godina.
Znanstvenici su ispitivali i 70 zdravih sudionika koji nemaju povijest kroničnog stresa i oni su bili kontrolna grupa.

Svi su sudionici pristupili i izvršili zadatak regulacije emocija. Bile su im prikazivane neutralne i negativne fotografije te su bili upitani da se o njima emotivno izraze (bilo da je riječ o potiskivanju, pojačavanju ili zadržavanju emocija).

Rezultati su pokazali da su sudionici sa simptomima sagorijevanja teže suzbijali reakciju na glasne zvukove, odnosno teže su se nosili s novim stresorima.
Znanstvenici su skenirali mozgove sudionika dok su sjedili u tišini i pronašli da je amigdala, dio mozga povezana s agresijom i strahom, veća kod sudionika sa simptomima sagorijevanja. Također, ti su ispitanici imali jaču vezu amigdale i dijelova u mozgu povezanih s emocionalnim distresom. Sken mozga pokazao je da ispitanici sa slabijom regulacijom emocija, imaju i slabiju vezu amigdale i medijalnog prefrontalnog korteksa, područja u mozgu povezanog s izvršnim zadacima.

Ova otkrića imaju veliki značaj kod dobrobiti zaposlenika sa simptomima sagorijevanja. Znanstvena istraživanja pokazala su da poteškoće kod susprezanja negativnih emocija neke ljude može učiniti ranjivijima u odnosu na simptome depresije.