Genetski modificirani komarci započeli istrijebljenje vrste

Komarci ubojice pušteni su na slobodu. Milijuni rojeva genetski modificiranih komaraca pušteni su nad brazilski grad Piracicaba kako bi istrijebili vlastitu vrstu koja prenosi virus denga. GM komarci, svi odreda muškog spola parit će se sa ženkama domaćih brazilskih komaraca, no gen modificiranih komaraca koji prelazi na potomstvo u nekom trenutku, ubija ličinku prije sazrijevanja i tako spriječava zarazu, piše NewScientist.

Genetski modificirane komarce napravila je biotehnološka tvrtka Oxitec iz Velike Britanije, a masovno se uzgajaju u brazilskom postrojenju u Campinasu. Osim Brazila, Oxitec u ovom trenutku čeka dozvolu Američke organizacije za hranu i lijekove (FDA) da testira komarce i na Key Heavenu na Florida Keysu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Projekt GM komaraca

Od travnja, na slobodu je u predgrađu grada Piracicabe pušteno milijun GM komaraca, gradu koji je najviše pogođen komarcima Aedes aegypt. Žuti komarac (Aedes aegypt) je vrsta komaraca koja prenosi virus denge, chikungunya virus i žutu kugu.

Modificiran smrtonosni gen na laboratorijskim komarcima, znan i kao OX513A, zahtijeva antibiotik tetracycline kako bi se razvio iz faze ličinke u odraslog komarca kako bi ga prenio na potomstvo. Na ovaj način potomci koji su naslijedili ovaj smrtonosni gen neće u okolini gdje imati pronaći tetraciklin te se na taj način nikada neće razviti u odraslog komarca.

GM komarci nose i gen koji omogućava novim ličinkama da sjaje crveno pod ultraljubičastim zrakama, što znanstvenicima omogućuje praćenje i strategiju komaraca. Za sada, polovica je ličinki oplođena od GM komaraca.
‘Dosegavši 50 % znači da smo na istoj krivulji istrijebljenja kakve smo vidjeli u nekim prethodnim istraživanjima’, rekao je Hadyn Parry, izvršni direktor Oxiteca.
Naime, u nedavnom istraživanju brazilskog grada Juazeira, unutar šest mjeseci populacija domaćih komaraca pala je za 95% – ispod teoretske razine potrebne za širenje bolesti.
‘To pokazuje da su naše metode bolje od bilo koje druge kada govorimo o iskorijenjivanju komaraca koje prenose bolest’, rekao je Parry.
No, hoće li redukcija komaraca koji prenose denga virus smanjiti incidentnost bolesti tek treba vidjeti.
Za razliku od Brazila, gdje su ankete pokazale visoku podršku javnosti za ovaj eksperiment, na Floridi postoji značajna opozicija.

‘To ne čudi, kaže Perry, jer Brazil se suočava sa više od milijun novih slučajeva denga groznice godišnje, dok na Floridi, ako ima i jedan slučaj’.

Denga virus

Žuti komarac je vrsta komarca koja prenosi virus denge, chikungunya virus i žutu kugu (akutna virusna bolest). Komarci se razlikuju po bijelim pjegama na nožicama i tijelu. Iako potječu iz Afrike, pronađeni u šumama tropske i subtropske klime diljem svijeta.

Denga groznica, najčešća od navedenih bolesti koju prenose žuti komarci, poznata kao kostolomna groznica, zarazna je bolest koju uzrokuje virus denge. Simptomi uključuju vrućicu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima i karakterističan osip sličan ospicama. Kod manjeg broja oboljelih bolest se ponekad razvije u jedan od dva ozbiljnija oblika bolesti. Jedan je oblik smrtonosna denga hemoragijska vrućica, sa simptomima krvarenja, smanjenog broja trombocita i izljeva krvi iz krvnih žila, a drugi je denga sindrom šoka, koji se manifestira opasno niskim krvnim tlakom.
Incidencija denga groznice dramatično raste od 1960-ih: godišnje oboli oko 50–100 milijuna ljudi. Rani opisi bolesti datiraju iz 1779., a virusni uzročnik i način prijenosa otkriveni su početkom 20. stoljeća. Denga je od Drugog svjetskog rata globalni problem i endemska je u više od 110 zemalja. Osim suzbijanja komaraca, radi se na razvoju cjepiva, kao i lijekova koji bi specifično pogađali sam virus.

Vodeći uzrok smrti u Brazilu

Tradicionalni oblici borbe protiv ove groznice uključivali su insekticide, no oni nisu polučili rezultate koji bi bili na tragu iskorijenjivanja bolesti, a denga groznica je i dalje je najčešća bolest i vodeći uzrok smrti u Brazilu i ostalim tropskim zemljama.

Prošle godine u Brazilu ovom se bolesti zarazilo 1,4 milijuna stanovnika, a stalno je prisutna u tri grada domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu odigranog u Brazilu. Cjepivo ne postoji.

Nakon  istraživanja na Kajmanskim otocima 2010. godine, unutar koje je na slobodu pušteno preko tri milijuna genetski modificirani komaraca, populacija domaćih komaraca naknadno je pala za 80%.