Tradicionalni obrasci: Mediteranska dijeta – najpopularnija ishrana na svijetu

Mediteranska dijeta

Mediteranska dijeta počiva na odabiru svježih namirnica i zdravih masnoća koje pomažu smanjiti tjelesnu težinu kao i rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Tradicionalno, zapadni Europljani na dva načina pristupaju hrani: na sjevernoeuropski i na južnoeuropski način. Kada govorimo o Mediteranskoj dijeti, govorimo o u južnoeuropskom načinu ishrane te jednoj od osam najpopularnijih dijeta na svijetu. Svoj naziv duguje svom geografskom smještaju, zemljama koje okružuju Mediteransko more kao i samo Mediteransko more, odnosno jug europskog kontinenta.

Mediteranska dijeta je među najzdravijima

Više način prehrane nego dijeta, Mediteranska je dijeta fokusirana na nutritivne navike Grka, Krečana, južnih Talijana te Dalmatinaca. Kao način prehrane prigrlili su je i Španjolci, južni Francuzi i Portugal koji ne dotiče Mediteransko more i koji inzistira da je riječ o kuhinji Atlantika.

Mediteranska kuhinja obiluje raznim biljem, svježim voćem kao desertom, maslinovim uljem, grahom, orasima, žitaricama i sjemenkama kao glavnim izvorom zdravih masnoća, potom sirom i jogurtom kao glavnim izvorima mliječnih proizvoda, te umjerenim, no pravilnim unosom ribe i peradi, do četiri jaja tjedno, malim količinama crvenog mesa (u usporedbi sa sjevernoeuropskim jelovnikom) i niskim, odnosno umjerenim unosom vina.

Masnoće: Mediteranska dijeta poznata je po niskoj razini zasićenih masti

Mahunarke: Stanovnici Mediterana u organizam unose velike količine mahunarki, a to su grašak, slanutak, leća, grah i alfalfa. Znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu, u studiji objavljenoj u Archives of Internal Medicine iz listopada 2012. obznanili su da veći unos mahunarki u organizam pomaže u jačanju kontrole glikemije kod ljudi sa dijabetesom tipa 2, kao i smanjivanje rizika od razvoja koronarne bolesti srca.

Mediteranska dijeta popularizirana je u 90-im godinama prošlog stoljeća kada je pri jednom posjetu Italiji o njoj pisao američki znanstvenik dr. Ancel Keys.

U usporedbi s drugim dijetama, Mediteranska dijeta zanimljivija je od ostalih jer je rasprostranjenost hipertenzije (povišeni krvni tlak), kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, raka i dijabetesa niža u mediteranskim zemljama od zemalja na sjeveru starog kontinenta ili Amerike koja preferira način ishrane sličan sjevernoeuropskom načinu koji obiluje crvenim mesom, većom konzumacijom životinjskih masnoća te nižim unosom voća i povrća.

Također stanovnici mediteranskih zemalja prije će posegnuti za čašom crnog vina, nego pivom, prvim izborom stanovnika na sjeveru. Crveno vino sadrži flavonoide, vrlo jake antioksidanse, objašnjeno je u istraživanju objavljenom u Journal of Natural Products.