Od vitamina do hormona: Važnost Sunčevog vitamina u endokrinom sustavu organizma

Važan je vitamin D za kosti, posebno kod djece u razvoju, ali i starijih osoba

Znate li za što su sve važni sunčevi vitamini? Vaš probavni, koštani i imunološki sustav ne mogu vez njih!

Skupina vitamina D obuhvaća sedam vitamina. Vitamin D praktički je netopiv u vodi, ali se otapa u alkoholu, kloroformu i eteru te u biljnim uljima. Nije stabilan u kristaličnom stanju pa ga često nalazimo u uljnim stabilnim otopinama. Zdrava jetra i zdravi bubrezi neophodni su za stvaranje aktivnog oblika vitamina D u našem organizmu.

Osnovna je uloga vitamina D poticanje iskorištavanja kalcija i fosfata iz hrane putem probavnog trakta. Stabilna koncentracija tih iona u plazmi nužna je za normalnu funkciju podražajnih stanica i mineralizaciju kosti. Vitamin D je važan i za dobro funkcioniranje imunološkog sustava čovjeka.

Vitamin D ili kalciferol je antirahitični vitamin, a uvriježenog naziva vitamin Sunca. Iz povijesnih se razloga svrstava među vitamine iako se po većini obilježja radi o hormonu (steroidna struktura). Zajedno sa paratireoidnim hormonom (hormon kojeg izlučuju doštitne žlijezde) regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi. Prije njegova otkrića mnogi ljudi su bolovali od rahitisa, a posebno djeca. Zato su mu u prošlosti posvetili naročitu pažnju. Danas se zna da taj vitamin može spriječiti i liječiti rahitis.

Gdje se nalazi?

Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz provitamina, no može se unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim prozvodima i žumanjku te gljivama.

Dnevni zahtjevi za vitaminom D relativno su mali i odrasli ga nadoknađuju izlaganjem Suncu ili hranom. Upravo je Sunce ono po čemu se vitamin D razlikuje od svih ostalih vitamina, a to je da se može sintetizirati djelovanjem sunčevih zraka. Ako se redovito izlažemo Suncu nije nam potreban niti jedan dodatni unos ovog vitamina.

RDA preporuke (preporučene dnevne doze) za vitamin D su 5 mikrograma dnevno. Iako se razina vitamina D povećava što je koža dulje izložena Suncu, na taj način ne može nastati toksična razina vitamina D. Najbolji izvori vitamina D u namirnicama su jaja, jetra, riba, mlijeko i margarin.

Vitamin D za kosti

Nedostatak vitamina D očituje se klinički hipokalcijemijom, hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kosti, bolovima u kostima, spontanim prijelomima i slabošću mišića. To je uzrokovano nedovoljnom, spomenutom resorpcijom kalcija i fosfata. Tako može doći i do rahitisa, metaboličke bolesti kostiju. Kosti postaju mekane i naginju deformacijama dok zubi postaju defektni. Najčešća je kod djece pa je njima vitamina D najviše potreban. U odraslih se javlja rijetko.

Nužnost vitamina D

Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i konstantne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Vitamin D potiče njihovu apsorpciju iz probavnog trakta. Pridonosi jačim kostima i zdravim zubima te je vrlo učinkovit u razvoju male djece koje vitamin D prvih nekoliko mjeseci života primaju putem kapi.

Iako je predoziranje vitamin D veoma rijetko, primjenom velikih doza ovog vitamina Dolazi do poremećaja u metabolizmu kalcija te su prvi simptomi hipervitaminoze vezani uz hiperkalcijemiju (povećana koncentracija kalcija u krvi) pri čemu se višak kalcija izlučuje pojačano putem mokraće (poliurija). Pritom može doći do nastanka bubrežnih kamenaca te otvrdnuća krvnih žila što je izuzetno opasno za arterije srca i pluća. Također postoji mogućnost i dodatnog taloženja kalcija u bubrezima i gušterači. Simptomi hipervitaminoze ovim vitaminom su umor, probavne smetnje, gubitak apetita odnosno težine, anemija, žeđ i apatija.

Vitamin D se ne smije koristiti kod hiperkalcijemije, lupusa vulgarisa, reumatoidnog artritisa, u preventivi kratkovidnosti te u terapiji s kortikosteroidima.

Ukoliko patite od nedostatka vitamina, više informacija o proizvodima koji ih sadrže potražite na linku ispod.

https://ljekarnik.hr/collections/vitamini-i-minerali